Petak, 28 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Selo Lozje. Foto: BIRN BiH

Za 16. juni ove godine bilo je zakazano ročište na kojem se Petković, koji se nalazi u Srbiji, trebao izjasniti o krivinji, ali optuženi nije pristupio, pojasnili su iz Državnog suda, kao što to nije uradio ni ranije, odnosno 10. marta ove godine kada je naprije bilo planirano njegovo izjašnjenje.

„Sud je donio rješenje kojim se optuženom određuje pritvor, a koji po ovom rješenju može trajati najduže tri godine, računajući od dana i časa lišenja slobode“, kazali su u Sudu BiH.

Iz ove pravosudne institucije su ranije naveli da se svi dopisi optuženom dostavljaju putem Ministarstva pravde BiH, na način da se uputi zamolnica za pružanje međunarodne pravne pomoći nadležnim organima u susjednoj državi.

Optužnica koja je potvrđena u novembru 2020. godine, tereti Petkovića da je, kao nadređena osoba de jure i de facto komandiru Rejonskog štaba Teritorijalne odbrane (TO) Srpske opštine Goražde, komandirima i pripadnicima čete Opštinskog štaba TO-a, iako je znao ili mogao znati da se njemu podređeni pripadnici spremaju da izvrše, odnosno da su već učinili krivično djelo, propustio da preduzme nužne i razumne mjere da ih spriječi u tome i da kazni počinioce.

“U okviru oružanog pješadijskog napada na civilno bošnjačko stanovništvo naselja Lozje – Kokino Selo (općina Goražde), među kojim je bio veći broj žena i djece, 22. maja 1992. godine ubijeno je najmanje 16 lica bošnjačke nacionalnosti”, saopćeno je ranije iz Tužilaštva.

Prema istom saopćenju, u toku tog napada zarobljeno je sedam muškaraca bošnjačke nacionalnosti, koji su odvedeni u nepoznatom pravcu i ubijeni, a njihovi posmrtni ostaci su pronađeni 17. marta 1993. godine u masovnoj grobnici u mjestu Šišeta u općini Goražde.

Britanska sutkinja Joana Korner je ranije u izvještaju o provedbi preporuka Državnom tužilaštvu navela da moguća korist od optužnica protiv osoba koje su nedostupne “ne opravdava ni utrošak vremena ni utrošak resursa”, ali s druge strane takva praksa nije zaobišla ni ostala tužilaštva u BiH, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije pisala.

Nedavno je u Sudu BiH počelo suđenje Branislavu Lasici, bivšem komandiru čete TO-a Podkamen i Miroslavu Miloviću, nekadašnjem komandantu Rejonskog štaba TO-a Srpske opštine Goražde, koji se terete za zločin počinjen u Lozju u maju 1992. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Ko su haški osuđenici i optuženi za zločine u BiH i regionu koji su preminuli
Više od 30 osoba koje su osuđene i optužene za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Kosovu, a protiv kojih su formirani predmeti je preminulo tokom i nakon izdržavanja kazne, dok su neki umrli prije početka samog sudskog postupka. Ratko Mladić preminuo je pet godina nakon konačne presude.
Predstavljanje Analize o primjeni opcinskih i kantonalnih pripisa o javnom redu i miru sa negativnim posljedicama na slobodu izrazavanja Foto: BH Novinari
Lokalni zakoni sve više ograničavaju slobodu izražavanja na internetu
Analiza Udruženja BH Novinara pokazuje da su najmanje četiri godine 203 građanina prekršajno kažnjeni zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima u nekoliko kantona u Federaciji BiH.
Vojni put i smrt ratnog zločinca Ratka Mladića