Prezentacija istraživanja Medijske slobode u BiH u 2022. godini. Foto: Sud BiH
Ovo istraživanje Udruženje “BH novinari” i Fondacija Friedrich Ebert Stiftung provode kontinuirano od 2009. godine, a glavni cilj je pokazati stanje i nivo medijskih sloboda u BiH, ali iz ugla građana.
Istraživači su najveću pažnju posvetili mišljenju građana o nivou medijskih sloboda i poštivanju prava novinara u BiH, ali i prepoznavanju političkih utjecaja i pritisaka na medije, kao i glavnim preprekama na putu ka slobodnom novinarstvu. Iako je više od 80 posto ispitanika povjerenje poklonilo medijima, veliki broj njih vjeruje da političke partije i političari imaju najveći utjecaj na medije i medijske slobode.
Važnost ove teme pojasnio je Peter Hurrelbrink, direktor Fondacije Friedrich Ebert BiH, koji smatra kako je to temeljna tema u procesu razvoja medijskog društva i demokratije.
“To je zaista važan posao u novinarstvu, širenje medijskih sloboda za BiH. Mediji treba da budu odgovorni i treba da iznose istinu i da se bore za nju, a to je nešto što je teško”, kazao je Hurrelbrink.
I pored velikog povjerenja koje poklanjaju medijima, dvije trećine ispitanika smatra kako je politička i finansijska zavisnost osnovna prepreka radu medija i medijskim slobodama. Taj stav dijeli i Marko Divković, predsjednik “BH novinara”, kazavši kako je “dobar dio medija pod dominantnim političkim utjecajem”. Uz to, nepostojanje pravne, ekonomske i radnopravne sigurnosti u novinarskoj profesiji vidi kao najveće prepreke u borbi za medijske slobode.
“Ja ponavljam već nekoliko godina da mi imitiramo medijske slobode. (…) Dakle, u toj situaciji da govorimo o medijskim slobodama mislim da bismo bili neozbiljni”, rekao je Divković.
Dodao je i kako je poražavajuća činjenica da je gotovo svaki deseti ispitanik istaknuo kako opravdava napade na novinare.
“Dok ima ijedan koji bi se fizički obračunavao sa bilo kim, pa i sa novinarima, ne treba biti zadovoljan. Zagovornici takvih ponašanja prema novinarima često dobiju javni publicitet i postaju zapravo poželjan javni model odnosa prema novinarima”, pojasnio je.
Razloge za takvo stanje medijskih sloboda u BiH profesor sa Univerziteta u Tuzli Enes Osmančević pronalazi u slaboj medijskoj ali i političkoj pismenosti i prosvijećenosti. Kako je pojasnio, konfuzija u kojoj građani svjedoče i nekritičnost najbolje pokazuju teško prihvatanje promjena u našem društvu, pa i kada je riječ o medijskim slobodama.
“To govori apsolutno o nezrelosti društva i tu je jedan veliki nivo političke podijeljenosti i ostrašćenosti”, rekao je Osmančević.
Pored rezultata ovog istraživanja, prezentirani su i rezultati istraživanja o medijskom izvještavanju o trenutnom ratu u Ukrajini u okviru kojeg je primijećena velika polarizacija medija. Istraživač Mladen Bubonjić, sa portala Gerila.info, pojasnio je da su u tim izvještajima generalizacija i relativizacija jako istaknute, ali i da ovi izvještaji odlično ilustruju kako diskurs u medijima prati podijeljenost u društvu te cjelokupnu situaciju u medijima.
