U disciplinskoj tužbi se navodi da Knežević u osam predmeta nije poduzela radnje, a kao posljedica u nekim od njih došlo je do obustave istrage ili zastare. Prema tužbi, Knežević je u četiri predmeta donijela odluku o neprovođenju istrage usljed nedostatka dokaza, da bi Federalno tužilaštvo utvrdilo da su oni pogrešno iskazani, odnosno da je u tim predmetima nastupila zastara.
Knežević je pojasnila da su ta četiri predmeta nastala iz matičnog predmeta organizovanog kriminala u vezi s neovlaštenim posjedovanjem droge, te da je prije donošenja odluke o obustavi istrage 6. juna 2025. provela sve potrebne radnje.
Prema njenim riječima, zbog ova četiri predmeta od nje su tražili i izjašnjenje iz Federalnog tužilaštva, te konstatovali da je u tim predmetima nastupila zastara, dodajući da su njene odluke i dalje na snazi. Knežević je kazala da je u to vrijeme bila preopterećena predmetima, ali da je u isto vrijeme popisivala spise jer je mijenjala kancelariju, te da nije imala svoju daktilografkinju, već ju je dijelila s još jednim tužiteljem.
Osvrćući se na tačku tužbe u kojoj se tereti da nije u roku donijela tužilačku odluku u predmetu, koji se, prema njenim riječima, odnosi na šumsku krađu, navela je da je za to već disciplinski odgovarala. U tom predmetu, kako je rekla, donijela je dvije odluke, od kojih se jedna odnosi na podignutu optužnicu, ali su je iz Suda vratili jer su pogrešno izračunali zastaru. Knežević je pojasnila da je Sudu poslala akte iz kojih se vidi da nema zastare, ali da su joj potom vratili optužnicu kako bi promijenila broj predmeta.
Dalje je navela da pisarnica Tužilaštva u jednom slučaju nije postupila po njenom zahtjevu da se na jednom predmetu promijeni vrsta oznake i odjel, te da je u predmetu koji se, kako je kazala, odnosio na saobraćajnu nezgodu podnijela draft optužnice šefu odjela. U međuvremenu je, prema njenim riječima, preminuo vještak tako da su se medicinska vještačenja trebala ponoviti.
Prema disciplinskoj tužbi, Knežević je zadužila i jedan predmet iz 2015., a naredbu o obustavi istrage donijela je nakon devet godina.
Za taj predmet je Knežević kazala da nije bilo krivičnog djela. Istakla je da je uvijek ispunjavala tužilačku normu, da ima dvije specijalizacije za trgovinu ljudima i za cyber kriminal, kao i da, za sve svoje godine rada u Tužilaštvu, ima samo dvije oslobađajuće presude.
Na pitanja disciplinske tužiteljice Alme Hasanović, Knežević je pojasnila da u momentu kada je u četiri predmeta donijela naredbu o obustavi istrage, inicijalni predmet nije bio pravosnažno okončan pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
Na daljnja pitanja, koja su se odnosila na kontinuitet kontrole spisa u TCMS-u, te da li je na listama vidjela predmet iz 2015. godine, Knežević je kazala da od “tolikih predmeta sada to ne zna reći”.
Iskaz na ročištu je dala i glavna tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Meliha Dugalija, koja je Uredu disciplinskog tužioca dostavila informaciju o postupanju Knežević u nekoliko predmeta. Spomenula je da je Federalno tužilaštvo ocijenilo da je razlog okončanja u četiri predmeta pogrešno iskazan i da se radilo o zastari, da se svaki predmet u kojem nastupi zastara mora iznijeti pred Kolegijem tužilaca, a da Knežević to nije uradila.
Svjedokinja je potvrdila navod Knežević da su u jednom periodu po dva tužitelja, a nekada i tri, dijelila jednog daktilografa, te je naglasila da je situacija danas znatno drugačija te da se vodi računa o ravnomjernoj raspodjeli predmeta.
Na pitanja punomoćnika Damira Beglerovića, Dugalija je potvrdila da Knežević nikada nije imala problem s tužilačkom normom i da je to bilo na zadovoljavajućem nivou. Navela je da bi se, kada je riječ o starim predmetima, “imalo šta reći”, dodajući da je Knežević, nakon što ju je Dugalija prerasporedila u Odjel za maloljetnike, bolje organizovala posao nego na Općem kriminalu.
Nastavak glavne rasprave zakazan je za 10. januar.
