Subota, 11 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Civili pretrčavaju ulicu u Sarajevu u decembru 1994. godine. Foto: EPA/DEBI

Udruženje je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) navelo kako su Tužilaštvu poslali dopis kojim podsjećaju vršioca dužnosti glavnog tužioca Milanka Kajganića, šefa odjela i tužioce koji rade u odjelu za ratne zločine, na pravosnažne presude protiv Stanislava Galića, Dragomira Miloševića, Radovana Karadžića i Ratka Mladića. U presudama su navedena konkretna imena osoba na nižim nivoima koje su aktivno učestvovale u počinjenim zločinima, navode iz Udruženja.

U Udruženju su povodom godišnjice početka opsade Sarajeva napravili analizu presuda koje je izrekao Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), objašnjava predsjednik Udruženja Murat Tahirović.

“Navedena su konkretna imena osoba koje su na neki način bile počinioci ili potčinjeni Miloševiću, Karadžiću, Mladiću i Galiću, i zaista je bilo začuđujuće da niko u Tužilaštvu BiH, ali i u Kantonu Sarajevo, nije poduzeo mjere protiv onih koji su navedeni bar u tim presudama”, kaže Tahirović i podsjeća da je od početka rata prošlo 30 godina, u kojima nisu podignute optužnice protiv direktnih počinilaca zločina tokom opsade.

On također podsjeća i na obaveze iz Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina i “A” listu Haškog tribunala, gdje se, kako kaže Tahirović, nalazi jedan broj imena za koje je Tribunal ocijenio da postoji dovoljan broj dokaza za njihovo procesuiranje.

Tahirović navodi da su, osim pravosnažnih presuda Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, Tužilaštvu BiH dostavili “Aneks ‘B’ usvojene državne Revidirane strategije u kojem se Državnom tužilaštvu i tužiocima nalaže da u prioritet uzmu predmete Pravila puta Rimskog sporazuma i oko 300 predmeta u kojima se nalaze imena snajperista, minobacačlija i drugih političkih i vojnih osoba odgovornih za opsadu”, kao i brošuru “Sarajevo 30 godina bez optužnice”, koja sadrži najvažnije pravosnažne i konačne zaključke MKSJ-a o opsadi Sarajeva i to iz dostavljene četiri presude.

“Oni su dobro plaćeni i mislim da jedan broj, dio njih, ako se krene u analizu, ne podigne nijednu optužnicu u toku jedne godine. Jedan broj njih bi trebao da počne opravdavati svoju platu, koja nije nimalo mala, i da uzme za primjer da počne raditi procesuiranje zločina za opkoljeno Sarajevo”, kaže Tahirović.

MKSJ je Karadžiću, Mladiću i Galiću izrekao doživotnu kaznu zatvora, a Miloševiću kaznu u trajanju 29 godina.

U aprilu 2020. godine BIRN BiH je objavio istraživanje da komandanti brigada Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) unatoč dokazima nisu optuženi za terorisanje Sarajlija.

Početkom aprila ove godine BIRN BiH je predstavio Bazu sudski utvrđenih činjenica za sarajevsku regiju, zasnovanu na do sada izrečenim presudama, koje mogu biti osnov za borbu protiv revizionističkih narativa te u obrazovanju.

Najčitanije
Saznajte više
Sutra obilježavanje 33. godišnjice zločina na srebreničkom školskom igralištu
Tri decenije nakon što je od granata s položaja Vojske Republike Srpske na školskom igralištu u Srebrenici ubijeno više od 70 i ranjano oko 100 osoba, Memorijalni centar Srebrenica organizuje konferenciju posvećenu utvrđivanju činjenica, odgovornosti i kulturi sjećanja na zločin za koji do danas niko nije odgovarao.
U Tužilaštvu BiH otvoren predmet protiv Nade Radovan Tomanić
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je u toku istraga protiv Nade Radovan Tomanić zbog sumnje da je počinila ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima srpske nacionalnosti na Igmanu 1993., dok je ona u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) osuđena na 30 mjeseci zatvora zbog prevare u postupku sticanja državljanstva.
Počelo suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku