Petak, 28 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Jovan Tintor u sudnici. Foto: Sud BiH

Nakon što je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) objavila vijest da su iz beogradskog Višeg suda i Ministarstva pravde BiH potvrdili da je Srbija u potpunosti priznala presudu izrečenu pred Državnim sudom i da će Tintor, kada se realizuje transfer, kaznu izdržavati u susjednoj zemlji, saopćenjem se javnosti obratilo Udruženje žrtava i svjedoka genocida.

Ovim je, kako smatraju iz Udruženja, Tintor dobio faktičku slobodu u zemlji koja “glorifikuje zločin i zločince, negira presuđeni genocid u Srebrenici i ignoriše desetine potjernica za onim koji se kriju u Srbiji”, te je potrebno hitno zaustavljanje ovakvih i sličnih bilateralnih sporazuma.

“Posebno nas zabrinjava činjenica da smo mi, žrtve, izuzeti iz ovakvih ‘specijalnih akcija’, bez prava glasa i uticaja. Pravni instituti unutar i između država perfektno funkcioniraju isključivo ako su interesi zločinaca u pitanju”, kazao je Murat Tahirović, predsjednik ovog udruženja.

Neprihvatljivo je, kako navode, da se zahtjevi žrtava ignoriraju, kao što je to bilo u slučaju prebacivanja Marka Radića zvanog Maka iz BiH u Hrvatsku, koja, kao i Srbija, prema mišljenju ovog udruženja, “identično blokira i opstruira progon zločinaca i štiti ih”.

Radića je Sud BiH 2011. osudio na 21 godinu zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog u Mostaru, nakon čega mu je Županijski sud u Zagrebu kaznu smanjio na 12 godina, te je na slobodu izašao krajem 2018., ali je ubijen u Mostaru početkom novembra 2020. godine.

Iz Udruženja traže od Vijeća ministara, Ministarstva pravde, Visokog sudskog i tužilačkg vijeća (VSTV), Tužilaštva i Suda BiH hitnu reakciju i zaustavljanje zloupotrebe bilateralnih sporazuma, te dodaju da su o ovome obavijestili Haški tribunal.

Tintor je prije nekoliko mjeseci podnio molbu za transfer zbog daljnjeg izdržavanja kazne zatvora u susjednoj državi u skladu sa ugovorom između BiH i Srbije o međusobnom priznanju i izvršenju sudskih odluka, te je prihvaćen njegov zahtjev, dok su iz Ministarstva pravde naveli da će on, do realizacije transfera u susjednu državu, i dalje izdržavati kaznu u zemlji koja mu ju je izrekla.

Pravosnažnom presudom Suda BiH u februaru 2019. godine Tintor je, u svojstvu predsjednika Kriznog štaba i člana Glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS), proglašen krivim po nekoliko tačaka optužnice za učešće u širokom i sistematičnom napadu na nesrpsko stanovništvo Vogošće u periodu od aprila do kraja jula 1992., te je osuđen na deset godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti.

Presudom je u kaznu Tintoru uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru od februara 2016., kada je po potjernici uhapšen na Graničnom prijelazu Rača.

Najčitanije
Saznajte više
Ko su haški osuđenici i optuženi za zločine u BiH i regionu koji su preminuli
Više od 30 osoba koje su osuđene i optužene za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Kosovu a protiv kojih su formirani predmeti preminulo je tokom i nakon izdržavanja kazne, dok su neke umrle prije početka samog sudskog postupka. Ratko Mladić preminuo je pet godina nakon konačne presude.
Predstavljanje Analize o primjeni opcinskih i kantonalnih pripisa o javnom redu i miru sa negativnim posljedicama na slobodu izrazavanja Foto: BH Novinari
Lokalni zakoni sve više ograničavaju slobodu izražavanja na internetu
Analiza Udruženja BH Novinara pokazuje da su najmanje četiri godine 203 građanina prekršajno kažnjeni zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima u nekoliko kantona u Federaciji BiH.
Vojni put i smrt ratnog zločinca Ratka Mladića