Analiza

Državni mediji u Mađarskoj snažno nastoje izvještavati proruski

Ruski predsjednik Vladimir Putin (lijevo) razgovara sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom (desno) tokom njihovog sastanka u Kremlju, u Moskvi, Rusija, 1. februara 2022. EPA-EFE/MIKHAEL KLIMENTYEV

Državni mediji u Mađarskoj snažno nastoje izvještavati proruski

2. Marta 2022.13:26
2. Marta 2022.13:26
Zajednička opozicija u Mađarskoj požalila se OSCE-u da državni mediji koji se finansiraju novcem poreskih obveznika i dalje odzvanjaju proruskim vijestima.

This post is also available in: English

U ponedjeljak je zajednička opozicija poslala pismo mađarskoj misiji Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), tijelu koje prati ljudska prava i izbore, požalivši se da provladini mediji u državnom vlasništvu i “većinski finansirani javnim sredstvima” nastavljaju sa širenjem ruske ratne propagande.

“Nemoguće je nijemo posmatrati kako se realnost iskrivljuje u državnim medijima u vezi sa ruskom agresijom, pri čemu se pozicije mađarske opozicije izvlače iz konteksta, te se potpuno mijenja njihovo prvobitno značenje. Ovakva je praksa neprihvatljiva i posebno neodgovorna, s obzirom da Evropska Unija već sankcionira ruske medijske kuće koje šire Putinovu ratnu propagandu,” navodi se u pismu.

Evropska Komisija navodi da poduzima korake za zabranu emitiranja za obje medijske kuće koje podržava Kremlj, i to RT i Sputnik, a u zemljama bloka se izvještava da je pristup objema kućama blokiran u utorak.

“Dok mnogi ljudi i dalje gube živote braneći svoje domove u Ukrajini, koja je susjed Mađarske, od izuzetne je važnosti osigurati tačne informacije i pošteno prezentiranje političkih diskusija. U trenutnoj ratnoj situaciji, najmanje što se može uraditi je da državni medij, za čije se održavanje izdvaja preko 130 milijardi forinta, treba ispuniti te zahtjeve,” navodi se u zaključku.

U subotu je kandidat za premijera ispred zajedničke opozicije na predstojećim izborima 3. aprila Peter Marki-Zay takođe zahtijevao da “emitiranje ruske propagande u mađarskim javnim medijima bude momentalno zaustavljeno.”


Ne uspijevaju ići u korak s vremenom


György Nógrádi, samozvani stručnjak za sigurnosnu politiku, drži predavanje u četvrtak, 23. marta 2017. u Larus Event Centru, Budimpešta. Foto: Elekes Andor

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, mađarski premijer Viktor Orban, jedan od najbližih saveznika Moskve u EU, stao je iza svih nametnutih sankcija. U televizijskom intervjuu emitiranom u nedjelju navečer on je kazao da iako “ne vjeruje u korisnost sankcija”, ovo “nije vrijeme da se bude pametan, nego da se bude ujedinjen”.

Orban je takođe podvukao da, za razliku od Poljske i Slovačke, Mađarska neće slati oružje Ukrajini, jer ga ta zemlja “nema viška”. U ponedjeljak je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto ponovio da Mađarska neće slati trupe ili oružje Ukrajini niti će čak dozvoliti prelazak preko njene teritorije bilo kakvom smrtonosnom oružju namijenjenom ukrajinskim snagama.

Reagirajući na odluku mađarske vlade, predsjedavajući grupe Evropske narodne partije (EPP) u Evropskom parlamentu Manfred Weber izjavio je za Euronews da “Viktor Orban mora odlučiti na kojoj strani stoji”, te je zabranu transporta zapadnog oružja nazvao “nevjerovatnom dvostrukom igrom”.

Ali u prvim danima invazije mađarski mediji lojalni vladi imali su poteškoće da prate promjenu Orbanove politike. Rat je iznenadio većinu njihovih takozvanih eksperata. Mađarska javna televizija koja se finansira novcem poreskih obveznika, a koja je već dugo službeni glasnik vlade Fidesza, izvijestila je o početnoj invaziji prošle sedmice tako što je dvije ukrajinske regije okupirane od strane Moskve i njenih posrednika – Lugansk i Donbas nazvala “teritorijama između Rusije i Ukrajine”.

Danima je glavni naslov na kanalima javnih emitera u državnom vlasništvu bio “ukrajinsko-ruski sukob”, pri čemu su se izbjegavale riječi “rat” ili “invazija”, a pogotovo “agresija”. Stručnjaci su u prvim satima opisivali kako glatko teče vojni upad ruskih snaga, te su naglašavali opasnosti od “krajnje desničarske” administracije Volodymyra Zelenskya.

Kada je ukrajinski predsjednik objavio da će se oružje dijeliti civilima kako bi se zaštitila zemlja, sigurnosni ekspert Georg Spottle ga je uporedio sa Hitlerom, koji je takođe naoružavao žene i djecu u zadnjim nedjeljama Drugog svjetskog rata. Drugi ekspert koga redovno citiraju na državnoj televiziji, Gyorgy Nogradi, tvrdio je da je Ukrajina započela rat.

“Osjetila sam ogroman nivo konfuzije među vladinim medijima,” kazala je za BIRN Agnes Urban iz Mertek Media Monitor. “Oni su namjerno izbjegavali da koriste riječ ‘rat’, a većina izvještaja govorila je o posljedicama i o tome kako Mađarska pomaže izbjeglicama. Ali malo je bilo objašnjenja o temeljnim uzrocima, a pogotovo o odgovornosti Putina ili Rusije.”

Dva dana nakon što je Rusija pokrenula invaziju, dnevni list Magyar Nemzet odan vladi objavio je kolumnu u kojoj se navodi da bi neutralna Ukrajina bila korisna za Mađarsku, utoliko što bi marionetska vlada koju bi u Kijevu postavila Rusija dala veća prava mađarskoj etničkoj manjini nego trenutna krajnje desničarska vlada, te tvrdeći da ona “terorizira pripadnike mađarske etničke zajednice”.

Zaštita 150.000 etničkih Mađara koji uglavnom žive u transkarpatskoj regiji (Zakarpatska Oblast) na granici između dvije susjedne zemlje od ključne je važnosti za mađarsku vladu nakon što su toj manjini uskraćena prava na jezik prema zakonu iz 2019. godine, a koji je stupio na snagu prošle godine.

Još jedan širokorasprostranjeni narativ provladinih medija je da SAD i Zapad snose krajnju dgovornost za trenutnu situaciju, jer su previše forsirali proširenje NATO-a i nisu razumjeli zabrinutost Rusije oko sigurnosnih pitanja.

    Edit Inotai


    This post is also available in: English