Utorak, 3 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Garić Rade. Foto: Sud BiH.

Kako je navedeno iz Suda BiH, Vijeće Apelacionog odjeljenja je donijelo drugostepenu presudu kojom je, kao neosnovana, odbijena žalba Tužilaštva BiH, dok je žalba branioca optuženog Radeta Garića djelimično uvažena.

“Presuda Suda Bosne i Hercegovine od 16. augusta 2021. godine je preinačena u pogledu odluke o krivičnopravnoj sankciji, na način da je optuženi Rade Garić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 17 godina za krivično djelo ‘zločini protiv čovječnosti’”, navedeno je iz Suda BiH.

Prvostepenom presudom Garić je bio osuđen na 20 godina zatvora za progon na području Vlasenice 1992., te za zločine nad Srebreničanima u julu 1995. godine.

Sud BiH proglasio je Garića krivim za progon Bošnjaka iz Vlasenice i Srebrenice ubistvima, prisilnim nestancima, fizičkim i psihičkim zlostavljanjem te drugim nečovječnim djelima.

On je, kako je navedeno, u početku bio pripadnik rezervnog sastava policije u Vlasenici, a kasnije komandir interventnog odjeljenja odreda “Drinjača”, odnosno interventnog voda Vlaseničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS).

Garić je u okviru zločina protiv čovječnosti osuđen za učešće u tri odvojena slučaja ubistva bošnjačkih civila.

Vijeće je tada ocijenilo da su Garićeve radnje bile beskrupulozne, brutalne i bez empatije te da su ostavile dalekosežne posljedice.

Žalba na ovu presudu je izrečena u novembru 2021. godine.

Protiv drugostepene presude žalba nije dozvoljena.

Najčitanije
Saznajte više
Neriješeno pitanje reparacija i status logoraša više od 30 godina nakon rata
Neriješeno pitanje logoraša i diskriminacija civilnih žrtava rata u ostvarivanju njihovih prava neki su od ključnih problema istaknutih tokom zatvorenih konsultacija “Civilne žrtve rata u BiH: jednakost, dostojanstvo i priznanje”.
Udruženja žrtava i BIRN BiH traže institucionalnu odgovornost za obilježavanje masovnih grobnica
Iako Zakon o nestalim osobama BiH propisuje obavezu obilježavanja masovnih grobnica, brojne lokacije i dalje su bez spomen-obilježja, a porodice žrtava suočavaju se s administrativnim preprekama pri pokušaju da ih obilježe. S ciljem pružanja pravne podrške udruženjima žrtava i pokretanja pitanja odgovornosti institucija, BIRN BiH predstavio je projekat „Deset priča o obilježavanju masovnih grobnica u BiH“.