Nedjelja, 4 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Višegrad. Foto: BIRN BiH

Prema navodima optužice koja je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje, Đuričić i Spasojević se terete da su od maja 1992. do kraja septembra 1993. godine, u okviru širokog i sistematičnog napada usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva s područja općine Višegrad, vršili progon na nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj osnovi.

Prema Tužilaštvu, Đuričić je postupao u svojstvu upravnika logora “Uzamnica”, Spasojević kao stražar u ovom logoru, a obojica su nekadašnji pripadnici Višegradske brigade Vojske Republike Srpske (VRS).

“U više navrata su preduzimali radnje nezakonitog zatvaranja, mučenja, zlostavljanja i drugih nečovječnih djela koja su preduzimana prema zatvorenim civilima, uključujući silovanje i seksualno zlostavljanje žrtava na izrazito ponižavajuće načine, kao i držanje zatvorenika u izuzetno nehumanim uslovima, što je na žrtve ostavilo trajne fizičke i duševne posljedice. Spasojević se tereti i kao naredbodavac zlostavljanja žrtava”, saopćeno je iz Tužilaštva.

Navode optužnice, kako stoji u istom saopćenju, Tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 19 svjedoka, od čega četiri svjedoka sa dodijeljenim mjerama zaštite, te prilaganjem više desetina materijalnih dokaza.

Najčitanije
Saznajte više
Hiljade prijava zbog veličanja ratnih zločinaca, Tužilaštvo BiH ne postupa bez izvještaja policije
Iako Državno tužilaštvo tvrdi da nije zaprimilo nijedan službeni izvještaj policijskih agencija za izazivanje mržnje, odnosno veličanje nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiocima nisu potrebni izvještaji kako bi obavljali svoj posao.
Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
Ustavni sud odbio apelaciju osuđenog za zločine u Goraždu
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje