Nanić i ostali: Vještak objasnio nadležnosti pomoćnika komandanta i komandira vojne policije
Nanić i ostali. Foto: Sud BiH
Vještak Dragomir Keserović je kazao da pomoćnik komandanta odnosno načelnik Odsjeka za bezbjednost po stručnoj liniji rukovodi Vojnom policijom, ali da ne može da joj izdaje naređenja, za šta je zadužen komandant.
On je pojasnio da stručno rukovođenje podrazumijeva davanje uputstava u procesu realizacije naredbi, nadziranje i usmjeravanje jedinice, pojašnjavanje zadataka i slično.
Keserović je rekao da pomoćnik obavještava komandanta u slučaju da primijeti eventualna odstupanja od naredbi, a na to može ukazati i komandiru Vojne policije.
“Svaki starješina uočavanjem krivičnih djela dužan je da izvijesti pretpostavljenog, a i da pokrene procedure prema organima zaduženim za procesuiranje”, kazao je vještak.
On je dodao da nije našao konkretne naredbe o osnivanju zatvora u komandi 505. bužimske brigade, kao ni određivanju jedinica koje će vršiti obezbjeđenje i druge poslove. Napomenuo je da su termini zatvor, pritvor, sabirni centar ili logor sinonimi iz ugla zatvorenika i postupanja prema njima.
Keserović je naveo da poslovi pomoćnika komandanta za bezbjednost obuhvataju i prijedloge za rješavanje statusa zatvorenika, te otpuštanje starih, bolesnih, žena i djece. Kako je kazao, o statusu zatvorenika odluku donosi komandant korpusa.
Vještak je rekao da dokumenti ukazuju da su u zatvoru u Bužimu držana lica koja nisu bila registrovana, da se postupalo na nedopušten i nehuman način, da su korišteni za radove i da su neki poginuli, da su fizički kažnjavani i da su boravili u lošim uslovima. On je napomenuo da su za vrijeme rata i borci dijelili loše uslove sa zatvorenicima, mada to nije opravdanje.
Na pitanje tužiteljice Vedrane Mijović da li je Zijad Nanić, kao pomoćnik komandanta za bezbjednost koji je boravio u istom objektu u kojem je bio i zatvor, mogao znati šta se dešava, Keserović je kazao da nije mogao da ne bude upoznat, te da su podnošeni izvještaji.
Tužilaštvo BiH tereti Zijada Nanića, Esada Kudelića, Vahida Bajraktarevića, Senada Salkića, Hasana Mustafića, Nedžada Bapića te Samira i Huseina Isakovića za nečovječno postupanje prema ratnim zarobljenicima i civilima u bivšem hotelu “Radoč” u Bužimu, u periodu od novembra 1994. do augusta 1995. godine.
Prema optužnici, Nanić je bio pomoćnik komandanta za bezbjednost 505. bužimske brigade Petog korpusa ABiH, Kudelić komandir voda Vojne policije, a Bajraktarević, Salkić, Mustafić, Bapić te Samir i Husein Isaković pripadnici Vojne policije.
Na pitanja Odbrane Nanića, vještak je rekao da komandant odlučuje o upotrebi vojne policije. Braniteljicu Mersihu Delić interesovalo je da li je pomoćnik komandanta mogao da uoči nepravilnosti ukoliko je svakodnevno bio na terenu zbog borbenih dejstava. Keserović je kazao da postoji obaveza izvještavanja od strane potčinjenih.
“Dnevni izvještaji se dostavljaju na sto komandantu, pomoćniku komandanta i komandiru voda”, rekao je vještak, napomenuvši da govori o vojnim pravilima.
On je kazao da bi pripadnik snaga Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (APZB) koji je bio mobilisan i napustio jedinicu bio dezerter do priključenja nekoj drugoj jedinici, a da bi u slučaju da se vrati u prvobitnu jedinicu bio dezerter.
Na pitanja Kudelićevog branioca Huseina Muhića, vještak je potvrdio da je u izvještaju Petog korpusa konstatovano da vod Vojne policije 505. brigade ima ozbiljnih problema u organizacionom smislu.
Na pitanje kako komandir može nadzirati vojnu policiju ako je na terenu, vještak je rekao da komandir nadzor vrši kada je prisutan, a da kontrolu može obaviti i naknadno.
Na raniju odluku o izmjeni člana Vijeća, tri Odbrane su tražile da se ponovo pozivaju svjedoci. Predsjedavajući Vijeća Darko Samardžić je, nakon što se tužiteljica izjasnila da ne bi imala dodatnih pitanja, rekao da se onima koji žele može organizovati da u sudnici slušaju reprodukciju svjedočenja. Tri Odbrane su kazale da nema potrebe za tim.
Suđenje se nastavlja 6. decembra.
