Vijest

Ohrabrivanje radikalnih grupa kroz narative i propagiranje straha

18. Oktobra 2021.17:13
Korištenje historijske traume u kriznim situacijama, te istupi političara koji zloupotrebljavaju strah u cilju kreiranja prijetnji, ohrabruju radikalne grupe u državama Zapadnog Balkana, rečeno je tokom diskusije “Promjena paradigme: Diskusija o recipročnoj radikalizaciji” u organizaciji Atlantske inicijative.


Milorad Dodik. Foto: EPA-EFE/STEPHANIE LECOCQ

Mirnes Kovač, novinar i politički analitičar, tokom panela “Iskorištavanje straha i poticanje recipročne radikalizacije” naveo je kako je strah primarna čovjekova emocija uzrokovana realnom prijetnjom, pri čemu je ovaj termin u teologiji pisutan u kontekstu poštovanja prema božanskom, a potom u kontekstu straha od smrti i života nakon smrti.

Kovač je naveo kako se strah zloupotrebljavao kroz cijelu historiju, pri čemu se i danas koristi na način kreiranja realnosti u kojoj se živi – “u strahu jednih od drugih”.

“Na tom strahu se sistemski radi kroz medije, političke narative, kroz umjetnost, uključujući film. Već tri decenije, s obzirom na količinu straha, imamo začuđujuće mirnu situaciju”, kazao je Kovač.

On je naveo kako primjer nedavnog istupa Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je rekao “kako u BiH muslimanima neće faliti dlaka s glave”, podsjeća na govor Ratka Mladića pred genocid u Srebrenici i predstavlja svakodnevni primjer recipročne radikalizacije. Mladić je u Haagu osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina u BiH.

Osvrćući se na izlaganje Kovača, Nejra Veljan, istraživačica Atlantske inicijative, navela je kako je svim ekstremističkim grupama zajedničko propagiranje straha, pri čemu proces radikalizacije na Zapadnom Balkanu prati globalna dešavanja.

“Nedavno istraživanje o etnonacionalizmu pokazuje kako sve ekstremističke grupe imaju iste ili slične narative, pri čemu je jedna od zajedničkih karakteristika nepodržavanje rodne ravnopravnosti”, navela je Veljan i dodala kako se kroz narative selefijskih daija promovira ideja “poslušnosti žena”, pri čemu desničarske grupe u BiH i regiji promoviraju seksualno nasilje.

“To gura žene na margine”, istakla je Veljan, dodavši kako se ovakvim narativima poziva na kontrolu nad ženskim tijelom.

Govoreći o međugeneracijskom prenosu kolektivne traume i njegovom doprinosu recipročnoj radikalizaciji, Mirza Buljubašić, asistent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, kazao je kako osnovne izreke, “sve to polazi iz porodice”, “s kim si, takav si”, pokazuju transgeneracijski fenomen.

Historijska trauma je međugeneracijski prenos kolektivnih trauma, naveo je Buljubašić, pojašnjavajući kako strah za opstanak grupe može omogućiti svjesne i nesvjesne odnose.

“Vrijedi napomenuti da je historijska trauma neodvojiva od historijskog sjećanja”, kazao je Buljubašić navodeći kako se u kriznim i vremenima društvenih previranja obilježja identiteta mogu predstaviti kao izvorna iskustva, pri čemu lideri mogu koristiti historijsku traumu za inspirisanje grupe.

Edina Bećirević, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i suosnivačica Atlantske inicijative, navodi kako odluka političara iz Republike Srpske iz jula ove godine kojom blokiraju rad državnih institucija predstavlja odgovor na zabranu javnog veličanja ratnih zločinaca.

“Zakon se ne odnosi samo na zabranu poricanja genocida, već i drugih ratnih zločina, i ono što se gubi u interpretaciji jeste da su političari negirali presude i veličali one koji su zločine počinili”, kazala je Bećirević, navodeći kako ovakav otpor treba formulisati kao zahtjev za pravo da se slave ratni zločini.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, u julu ove godine.

“Oni traže da s punim pravom veličaju genocid, ratne zločine, i kad se to tako formuliše, onda bude jasno koliko je to jedan anticivilizacijski čin”, navela je Bećirević.

Ona je navela kako je izazovno boriti se protiv ekstremizma, pri čemu prevencija nasilnog ekstremizma treba obuhvatiti i prevenciju nenasilnog ekstremizma.

Izabela Kisić, izvršna direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, navela je kako sve prijetnje s kojima se region odnedavno suočava ohrabruju radikalne grupe i predstavljaju testiranje međunarodne zajednice.

“Države nastale na teritoriji Jugoslavije prolaze kroz dinamičan period u transformaciji društvenih vrijednosti i većina društava se suočava sa dubokom korupcijom, što ih čini slabim u odbrani”, navela je Kisić, dodavši kako Srbija nije odustala od nacionalističkog programa ujedinjenja Srba i onoga što je poznato pod sintagmom “Velika Srbija”.

Kisić smatra kako sve dok se ne objektiviziraju narativi i ne obezbijedi pristup nove generacije tim narativima – nema budućnosti.

“Mi imamo novu generaciju nacionalista koji nisu obrazovani ni na jednom drugom narativu osim nacionalističkog narativa”, navela je Kisić.

 

Nermina Kuloglija