Paravac i ostali: Karagić odbio svjedočiti, u “teškoj zavadi” s optuženim

Borislav Paravac. Foto: BIRN BiH

Karagić je na poziv Tužilaštva BiH doveden iz zatvora, gdje se nalazi na izdržavanju 12-godišnje kazne na koju je osuđen zbog zločina nad civilnim stanovništvom na području Doboja.

On je izjavio da je u zavadi sa optuženima i da ne želi svjedočiti.

“Ja nisam ovdje došao dobrovoljno… Tražio sam da ne svjedočim”, kazao je Karagić.

On je dodao da je u “teškoj zavadi” s Paravcem od 1996. godine, kada su se, kako je naveo, razišli u gradskoj skupštini zbog različitih pogleda.

Tužilac Edin Muratbegović predložio je da se pročita Karagićev iskaz iz istrage, čemu su se protivile Odbrane.

Braniteljica Suzana Tomanović je rekla da je Karagić saslušan kao svjedok 2015. iako se, kako je navela, vrlo dobro znalo da se može samoinkriminisati, jer je u drugim postupcima spominjan kao počinilac krivičnih djela.

Prema njenim riječima, Karagić je prilikom saslušanja morao imati branioca i dobiti pouke kao osumnjičeni.

Branilac Miodrag Stojanović je kazao da Karagić mora biti saslušan uz pravnog savjetnika, jer ga svaka riječ može inkriminisati.

Tužilac Muratbegović je rekao da nema razloga da se ne pročita iskaz, a o ovom prijedlogu Vijeće će naknadno donijeti odluku. Predsjedavajući Vijeća Davorin Jukić napomenuo je Karagiću da može biti novčano kažnjen zbog odbijanja da svjedoči.

Paravac je s Andrijom Bjeloševićem i Milanom Savićem optužen za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu u periodu od maja 1992. do kraja 1993. godine. Na teret im je stavljen progon civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva – ubistvima, zatvaranjem i drugim nečovječnim djelima na području Doboja i Teslića.

Paravac je, prema optužnici, bio predsjednik Kriznog štaba, Bjelošević načelnik dobojskog Centra službi bezbjednosti (CSB), a Savić njegov zamjenik.

Predsjedavajući Vijeća Davorin Jukić na ročištu je iznio stav po pitanju koje je Odbrana pokrenula na prethodnom ročištu u vezi sa položajem branilaca nakon donošenja odredbi kojim se zabranjuje negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina.

Jukić je ukazao na odredbe Zakona o advokaturi koje predviđaju da advokat ne može biti pozvan na krivičnu odgovornost za pravno mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći u postupku.
On je dodao da Sud neće zauzimati stav po ovom pitanju, ali da on kao predsjednik Vijeća smatra da advokati, obavljajući svoj posao, ne bi mogli dati povoda tužiocu za procesuiranje.

Nastavak suđenja zakazan je za 19. oktobar.