Vijeće ministara i Parlament BiH. Foto: BIRN BiH
Rezultati otvorenosti parlamenata u regiji pokazuju napredak u odnosu na prethodne izvještaje, ali prema mišljenju istraživača, oni nisu na zadovoljavajućem nivou u svim zemljama. Ovim rezultatom Parlamentarna skupština BiH je na posljednjem mjestu zemalja u regiji. Na prvom mjestu je Skupština Crne Gore, zatim Narodna skupština Slovenije, Skupština Sjeverne Makedonije, Hrvatski sabor, potom Narodna skupština Srbije.
Iako zauzima posljednje mjesto po indikatoru otvorenosti, Parlamentarna skupština BiH sa svoja dva doma je postigla za 17 posto veću stopu otvorenosti u odnosu na raniji period, navodi se.
Prema ovom istraživanju, ministarstva u BiH zauzimaju četvrto mjesto po otvorenosti u odnosu na zemlje regiona, te je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva predstavljeno kao najotvorenije, dok se na posljednjem mjestu nalazi Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.
“Rezultati pokazuju da se nivo otvorenosti smanjuje kako se krećemo ka onim organima vlasti koji su na nižem hijerarhijskom nivou u javnoj upravi, tako da su organi uprave ‘najzatvoreniji’ dio izvršne vlasti, što je trend koji godinama postoji u zemljama obuhvaćenim istraživanjem”, saopćeno je.
Istraživanjem se obuhvata online dostupnost i kvaliteta dokumenata koje institucije proizvode, a koje imaju javni značaj, kao što su budžet, javne nabavke, materijali sa sjednica, javne konsultacije, organizacijske informacije. Također se u tim dokumentima utvrđuju principi transparentnosti, pristupačnosti, integriteta i učinkovitosti.
“Prema podacima o otvorenosti vlada u regionu, najotvorenija je Vlada Sjeverne Makedonije, koja ispunjava 83,43 posto zadatih kriterija otvorenosti, potom Vijeće ministara BiH sa 74,9 posto”, stoji u saopćenju.
Na trećem mjestu je Vlada Crne Gore, zatim slijede Vlada FBiH, Vlada Republike Srbije, Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine i na posljednjem mjestu je Vlada Republike Srpske.
“Više od polovine vlada u regionu nije učinilo javnim polugodišnji izvještaj o izvršenju budžeta na svojim internet-stranicama, a praksa neobjavljivanja odluka o potrošnji budžetske rezerve i dalje predstavlja veliki problem s obzirom na širinu prostora koja ostavlja mogućnost za zloupotrebe”, navodi se.
Najbolju praksu u BiH u domenu otvorenosti ima Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH, iza njih slijede Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) te Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).
Istraživanje za 2020. je rađeno u periodu od januara do aprila 2021. godine, a uključilo je zakonodavnu i izvršnu vlast u BiH, Vijeće ministara, Vladu FBiH, Vladu RS-a, sva ministarstva na državnom i entitetskom nivou, uzorak od 45 agencija, te tri parlamenta u BiH.
