Izgled spomen-ploče postavljen na Twitter profilu Benjamine Karić
Kako je Karić napisala na Twitteru, Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Zaključak kojim se Nacrt odluke o podizanju Spomen-obilježja Kazani, sa tekstom koji je sama sačinila i predložila, upućuje u javnu raspravu.
“Time će Grad Sarajevo preuzeti aktivnosti na podizanju Spomen obilježja uključujući finansiranje postavljanja”, napisala je Karić.
Mandić smatra da predstavljeni izgled spomen-ploče daleko odstupa od dogovora s Bakirom Izetbegovićem iz 2016. godine.
“Tada sam otvoreno rekao da idejno rješenje za spomen-ploču na Kazanima mora doći iz Republike Srpske. To je jedna stvar na što je pristao. (…) Da li je to Benjamini Karić Izetbegović prenio, to ne znam. Pet godina je prošlo i došlo je do malog lapsusa ili nesporazuma. Dakle, Izetbegović je pristao da idejno rješenje dođe iz Republike Srpske, gdje neće nijedna jedina riječ, ni slovo, biti upereno na bilo koji narod”, kazao je Mandić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Iz Gradske uprave BIRN-u BiH nije odgovoreno da li je predstavljeno idejno rješenje konačno, ko je idejni tvorac i na koji način je idejno rješenje usvojeno, s obzirom na činjenicu da je ove godine raspisan, a potom i poništen konkurs koji bi riješio izgled spomenika.
Gradska uprava Grada Sarajeva je u julu 2021. godine poništila Konkurs za izradu idejnog rješenja spomenika na lokalitetu Kazani jer, kako je navedeno u odluci, nijedno od zaprimljenih pet idejnih rješenja nije prihvatljivo. Postupak javne nabavke putem konkursa pokrenut je 7. maja.
Iz jame na Kazanima nakon rata su, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano, a prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva je bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.
Konačan broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen, a za ubistva počinjena na ovoj lokaciji te neprijavljivanje krivičnog djela i počinilaca tokom i neposredno nakon rata osuđeno je 14 pripadnika Desete brdske brigade Armije BiH, kojom je komandovao Mušan Topalović Caco.
