Utorak, 8 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Malko Koroman. Foto: BIRN BiH

Ibrahim Komarica kazao je da je živio u zaseoku Gornja Vinča u mjesnoj zajednici Hrenovica i da je njegova porodica bila jedan od organizatora otpora na tom području.

On je ispričao kako je 22. maja 1992. dolazila policija predvođena inspektorom Tomom Hršumom i kako su tražili od mještana da predaju oružje. Svjedok je naveo da je njegova porodica od davnina lovačka i da su predali lovačke puške koje su imali.

“Tomo nam je napisao potvrdu, i iste puške su vraćene poslije rata. Popili smo kafu i popričali šta se dešava”, prisjetio se svjedok.

Dodao je da je čuo da je prethodno dolazio Malko Koroman i da su vršeni pregovori o predaji oružja. Hrenovica je naveo da su ostali još dva mjeseca u selu, dok narod nije prebačen autobusom za Sarajevo. On je, kako je rekao, s ocem i braćom šumom otišao prema Goraždu.

“Majka je tražila da ide”, kazao je svjedok, dodavši da su i drugi mještani isto željeli.

On je naveo da do odlaska nisu bili ograničavani i da bi ih obilazila policija, pitajući ima li problema, kao i da su ih posjećivale komšije srpske nacionalnosti.

Hrenovica je kazao da im je bilo drago što je Koroman bio šef policije na Palama, jer je njegova porodica s njim u prijateljskim odnosima. Naveo je da o Koromanu može reći sve najbolje i da je pomagao bošnjačkom stanovništvu, kao i da su ga zbog toga htjeli smijeniti.

On je dodao da ne bi pristao da svjedoči da je bilo drugačije ili da je čuo da je Koroman vezan za neki zločin.

Optužnica tereti Koromana da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Pale, u periodu od kraja marta do decembra 1992. organizovao i omogućio nezakonita hapšenja i zatočenja u zgradi policije i fiskulturnoj sali koja se nalazi u blizini, da nije poduzeo mjere kako bi zaštitio civile koji su protivpravno zatvarani, kao i da je, s pripadnicima vojske, organizovao i rukovodio napadom na selo Hrenovica i okolna mjesta.

Odgovarajući na pitanja tužioca Seida Marušića, Hrenovica je rekao da u njegovom selu nije bilo nelegalnog oružja. Kazao je da su okolo bila srpska sela, ali da ne zna da li je od njih traženo oružje.

On je rekao da je po njihovom odlasku selo spaljeno do temelja. Prema njegovim saznanjima, to je učinila neka “lokalna paravojska”.

Nastavak suđenja je 20. septembra.

 

Najčitanije
Saznajte više
Puhalić i ostali: Strijelne povrede glave najčešći uzrok smrti
U nastavku suđenja za zločin protiv čovječnosti na području Prijedora, vještaci sudske medicine su naveli da je smrt na posmrtnim ostacima pronađenih u nekoliko grobnica nastala nasilnim putem.
Efendić: Naredbom bila propisana pravila postupanja prema zarobljenicima
Na suđenju za zločine na području Sapne, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kakva su bila pravila postupanja prema ratnim zarobljenicima u Drugom korpusu Armije BiH.
Milan Mijić: Tužilaštvo traži kaznu za zločine u Jusićima
Osman Mehmedagić: Krajem septembra završne riječi
Uposlenik Suda BiH negirao krivnju za pronevjeru u službi