This post is also available in:
Vjosa Osmani, Aljbin Kurti i drugi zvaničnici Kosova ispred spomenika nestalih osoba. Foto: Kabinet predsjednice Kosova.
Kurti je danas od Srbije zatražio da otvori svoju državnu arhivu koja se odnosi na rat na Kosovu 1998.–1999., ističući da “što se tiče nestalih osoba, odgovor leži tamo (u Beogradu)”.
On je ovo izjavio na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih u Prištini. Zajedno sa Kurtijem, predsjednica Kosova Vjosa Osmani položila je cvijeće na spomeniku nestalih osoba, koji se nalazi ispred kabineta premijera u Prištini.
Još uvijek se kao nestala vode ukupno 1.632 lica, većinom albanske, ali i srpske nacionalnosti.
Kurti je naglasio da će “nestale osobe uvijek biti glavna tema u našim odnosima sa Srbijom”.
“Ne možemo se pretvarati da imamo održivu ili sigurnu budućnost ako se ne pozabavimo pitanjima prošlosti”, dodao je on.
Kosovo već deset godina pregovara sa Srbijom u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa između ove dvije zemlje koji se vodi posredstvom Evropske unije, ali po pitanju nestalih osoba do sada nije postignut napredak.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prošle godine je izjavio da će Beograd otvoriti svoje vojne arhive ukoliko Priština uzvrati otvaranjem ratnih dosjea Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Međutim, kosovski zvaničnici tvrde da OVK nije imao takvu arhivu jer je bio gerilska snaga, a Kosovo u to vrijeme nije bilo država.
Pet masovnih grobnica pronađeno je u Srbiji nakon pada Slobodana Miloševića 2000. godine, nešto više od godinu dana nakon što ga je NATO primorao da se povuče sa Kosova. U tim grobnicama pronađeni su posmrtni ostaci više od 900 kosovskih Albanaca. Niko u Srbiji nikada nije odgovarao za sistematske napore prikrivanja dokaza o ratnim zločinima.
Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP), koja je odigrala važnu ulogu u pronalasku nestalih u ratovima devedesetih na Balkanu, objavila je danas Praktični vodič za porodice nestalih osoba koje još uvijek tragaju za svojim najmilijima.
“U ovoj publikaciji su pojašnjene prakse i načela koji se primjenjuju u državama bivše Jugoslavije u radu na pronalaženju osoba nestalih uslijed ratova iz 1990-ih godina. Ona je proizvod višegodišnjeg neposrednog iskustva zaposlenih u ICMP-u i intenzivne komunikacije s porodicama nestalih, naučnicima, učenjacima, istraživačima i stručnim osobama iz domaćih institucija”, ističu iz ICMP-a.
ICMP primjećuje da je tokom ratova devedesetih nestalo 40.000 ljudi, a da je do sada više od 70 posto njih pronađeno.
