Ali proces se nije pomjerio sa početka od kada se razgovara o formiranju novog suda na državnom nivou kojim bi se dalo više integriteta drugostepenim odnosno žalbenim postupcima nakon prvostepenih suđenja pred Sudom BiH. Ranije su kao najveće prepreke bile isticane dileme o tome da li sud treba da odlučuje samo u drugostepenim postupcima nakon Suda BiH ili treba da ima proširenu nadležnost odnosno da li će se samo izdvojiti sadašnje Apelaciono odjeljenje Državnog suda ili BiH treba da dobije Vrhovni sud na državnom nivou poput većine drugih zemalja. Sada kada počinju novi razgovori o ovom sudu, raspravlja se i gdje će biti njegovo sjedište.

Bivši sudija i pravni stručnjak Vehid Šehić kaže da su domaći političari u Strukturalnom dijalogu za reformu pravosuđa skoro deceniju više pričali nego radili.

“Upravo zbog neodgovornosti prema državi i prema građanima ove države, prema preuzetim obavezama mi imamo ovakvo stanje kakvo imamo”, navodi on i dodaje kako domaći političari ne završavaju reformske procese.

Strukturalni dijalog o reformi pravosuđa u BiH otvorio je u junu 2011. tadašnji evropski komesar za proširenje Štefan Füle, istaknuvši da se ukazuje prilika “koja ne smije biti propuštena”.

Ideja dijaloga – koji je pokrenut još 2011. godine – bila je da se diskutuje o nizu pitanja koja se tiču pravosuđa; od strukture i nadležnosti, preko metoda rada pravosudnih institucija kako bi se cjelokupni sistem uskladio sa evropskim standardima i propisima.

U fokusu učesnika Strukturalnog dijaloga prethodnih godina je bilo i osnivanje Apelacionog suda i definisanje krivične nadležnosti pravosuđa na državnom nivou. Ove reforme predviđene su Nacrtom zakona o sudovima, koji je Ministarstvo pravde BiH pripremilo još 2013. godine.

Učesnici Strukturalnog dijaloga se do danas nisu usaglasili o svim detaljima zakona, a ponajviše sporenja izazivaju nadležnosti Suda BiH i novog Apelacionog suda.

Deset godina problem nadležnost o kojoj se ne razgovara

Josip Grubeša. Foto: BIRN BiH

U Izvještaju o provođenju strategije za Reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini i Akcionog plana Ministarstva pravde BiH za 2020. godinu je navedeno da bi se Nacrtom zakona o sudovima BiH trebao osnovati Apelacioni sud na državnom nivou, odvojen od prvostepenog Suda BiH i preciznije definisati krivična nadležnost Suda BiH.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša je uspostavio Radnu grupu za pripremu Nacrta zakona o sudovima BiH, ali kako kaže član Grupe i pomoćnik ministra pravde Republike Srpske Slobodan Zec, o nadležnosti Suda BiH i Apelacionog suda na državnom nivou još uvijek nije raspravljano i očekuje se da to bude kraje ove godine.

“Pričat ćemo tek krajem godine i ne bih sad da prejudiciram određene stvari, ali vjerujemo da će Ministarstvo pravde i Vlada Republike Srpske (RS) biti konzistentni kada su u pitanju rješenja koja smo ponudili i ranije”, kaže on i dodaje kako smatra da budući Apelacioni sud treba biti smješten na teritoriji Republike Srpske jer se Sud BiH nalazi u Sarajevu.

“Logično je da drugi sud bude na području RS-a. To je prijedlog predstavnika Radne grupe iz RS-a i imamo ustaljene principe od ranije – nadležnost i sjedište suda”, naveo je Zec za BIRN BiH.

Iako postoji saglasnost da je novi sud potreban, različiti su stavovi o njegovoj nadležnosti. Sud BiH trenutno ima takozvanu “proširenu nadležnost”, putem koje može preuzimati predmete s drugih nivoa ukoliko ocijeni da su oni od interesa za ugled države, ili da mogu nanijeti štetu ustavnom poretku. U Republici Srpskoj smatraju da proširena nadležnost treba biti ukinuta.

Nema političke volje – nema suda

Sud BiH. Izvor: BIRN BiH

Glavni razlog zbog čega još uvijek nije formiran Apelacioni sud na državnom nivou, prema Šehiću, je nepostojanje političke odgovornosti kao i nepostojanje sankcija za neodgovorno ponašanje.

Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec za BIRN BiH pojašnjava da će Apelacioni sud odlučivati po pravnim lijekovima samo na odluke Suda BiH, ali ne po žalbama entitetskih sudova.

Kako kaže Debevec, koji je zamjenski član u Radnoj grupi, postoje određene nesuglasice u vezi sa krivičnom nadležnošću oba suda – Suda BiH i novog Višeg suda. Navodi da sadašnja odredba člana 7. Zakona o Sudu BiH kaže da Sud BiH može preuzeti bilo koje djelo iz krivičnog zakona entiteta kada se tim krivičnim djelima ugrožava teritorijalni integritet, suverenitet i ekonomski prostor cijele BiH.

“Ta odredba je neprecizno postavljena i opšti je stav da tu odredbu treba konkretizirati, odnosno objektivizirati”, navodi Debevec.

Šef kluba poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Damir Mašić kaže da je očito kako su političari u BiH kočničari ovog procesa i pitanje Apelacionog suda ostaje neriješeno jer ne postoji politička volja.

“Ono što je evidentno sada jeste da isti kočničari procesa oličeni kroz lidere političkih partija ne žele jednu takvu mogućnost i nažalost je to pitanje neriješeno jer ne postoje političke volje, jer se tim ljudima ne polažu računi pravosudnim organima ove zemlje, jer ne postoji nijedan drugi racionalni razlog zbog čega koče nešto što postoji u svakoj zemlji”, kaže Mašić.

Predstavnici iz Republike Srpske su 2017. godine, kako navodi Zec, dali svoj prijedlog člana zakona koji govori o nadležnosti.

“To rješenje se nalazi na stolu i mislim da ćemo biti konzistentni. Mislim da postoji saglasnost Radne grupe da imamo Sud BiH i Viši sud BiH i RS je napravila ustupak kad je u pitanju osnivanje još jedne institucije na novou BiH. Ovo je institucija koja će doprinijeti kvalitetnijoj vladavini prava u BiH”, kaže Zec.

Upitan o problemu proširene nadležnosti Suda BiH, Zec je rekao da nije profesionalno i korektno da izlaze sa rješenjima u javnosti jer još uvijek na Radnoj grupi nije razgovarano o tome.

“Svi učesnici su ušli u proces dijaloga da iznađemo neka rješenja. Punih deset godina postoji Strukturalni dijalog, a nije došlo do kraja – zato što nismo imali koncenzusa svih učesnika. Od njega se nikad nije odustalo. Radna grupa za Zakon o sudovima uopšte ne isključuje, niti unižava proces strukturalnog dijaloga”, kazao je Zec u razgovoru vođenom prije nego što su iz Republike Srpske najavili da neće učestvovati u radu državnih institucija nakon nametanja visokog predstavnika o kažnjavanju negiranja ratnih zločina.

Milan Petković, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i advokat, za BIRN BiH kaže kako smatra da postojanje dosadašnje organizacije i rada Suda i Tužilaštva BiH nije dobra, prije svega jer se pod istim krovom nalaze prvostepeno i drugostepeno odjeljenje Suda BiH.

“Mišljenja sam da bi se trebala izvršiti reorganizacija, decentralizacija, jer blizina i stalni kontakti dovode do nepovjerenja u nepristrasnost pravosuđa. Ideja je da se osnuje Apelacioni sud koji bi postupao po žalbama odluka Suda BiH, s tim da bi se sjedište moralo nalaziti u Banjoj Luci, kako bi se izvršila decentralizacija pravosudnih institucija na državnom nivou”, smatra Petković.

Govoreći o proširenoj nadležnosti Petković kaže da se sukob nadležnosti rijetko dešavao u prethodnom periodu, ali da bi možda korisno bilo da se urade izmjene i dopune koje bi bolje definisale nadležnosti Suda BiH.

Bez odlaganja uputiti u proceduru Zakon o sudovima BiH

Vijeće ministara i Parlament BiH. Foto: BIRN BiH

Dušanka Majkić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kaže da je problem Apelacionog suda na državnom nivou godinama prisutan jer nikada nije završen Strukturalni dijalog. Kako navodi, bit će donesen i zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), ali to nije kraj problemima koji se trebaju riješiti u BiH pravosuđu.

“Ima tema o kojima se treba razgovarati. Nevolja je što su sve teme kod nas završene prije nego su započete i što ne postoji nikakva volja da se nešto učini da bi se moglo u ovoj zemlji napraviti bilo kakav napredak”, dodaje Majkić.

U Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2020. godinu, navodi se da Zakon o sudovima u BiH treba predvidjeti poseban drugostepeni Apelacioni sud, čime bi se ojačala nezavisnost kod sudskog preispitivanja odluka Suda Bosne i Hercegovine. Izvještaj također navodi da nedostatak takvog mehanizma dodatno narušava ciljeve reforme pravosuđa u pogledu integriteta, te nameće pitanje nepristranosti.

Unapređenje rada pravosuđa koje iziskuje, između ostalog, usvajanje novog zakona o sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima predstavlja jedan od 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH Ferdinand Koenig podsjeća i na stav Venecijanske komisije koja je još 2012. godine navela da bi poseban Apelacioni sud također doprinio većem povjerenju u pravednost odluka suda, a i općenito u pravosudni sistem, što je posebno hitno u BiH.

“Od Ministarstva pravde BiH očekujemo da finalizira Nacrt zakona o sudovima u BiH i bez daljnjeg odlaganja ga uputi u zakonodavnu proceduru”, navodi se u odgovoru Koeniga.

BIRN BiH je još u maju 2017. godine pisao o tome kako se krajem te godine predviđalo osnivanje Apelacionog suda, odnosno razdvajanje prvostepenih i drugostepenih vijeća Suda BiH.

Osnivanje je bilo predviđeno Strategijom za reformu sektora pravde ali se sa provedbom ovog dokumenta kasnilo.

“Uzmite samo koliko je strategija napravljeno. Mi donosimo strategije a ništa se ne rješava”, kaže Šehić.

Član Radne grupe Željko Bogut iz Ministarstva pravde BiH kao i državni ministar Josip Grubeša nisu odgovarali na poruke i pozive BIRN-a BiH.

Mato Jozić, federalni ministar pravde, kaže da je sve bilo dogovoreno ali da se članovi grupe ne mogu dogovoriti za nadležnost Apelacionog suda. Pojašnjava da se treba definisati nadležnost kako bi se jasno znalo ko može uzimati i raditi određene predmete.

“Moramo definirati nadležnosti i zakon je gotov. A parlament treba da ga donese”, kaže Jozić.