Narodna skupština RS-a usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika o zabrani negiranja zločina

Narodna skupština Republike Srpske. Foto: BIRN BiH

Poslanici NSRS-a su nakon višečasovnog razmatranja usvojili dva zakona, kao i jedan zaključak, saopšteno je nakon sjednice.

Predsjednik NSRS-a Nedeljko Čubrilović je nakon sjednice kazao da su usvojeni Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH, po hitnom postupku, kao i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika, takođe po hitnom postupku.

On je rekao da su zakoni usvojeni glasovima predstavnika svih srpskih partija.

U toku zasjedanja, novinarima su predstavljeni i zaključci koje su predsjednici parlamentarnih stranaka iz Republike Srpske potpisali danas. Te zaključke je predsjednik Skupštine Nedeljko Čubrilović predstavio u ponedjeljak, kada je jedan od zaključaka bio da se prekida saradnja sa visokim predstavnikom u BiH. U dokumentu predstavljenom danas tog zaključka nije bilo.

Prije početka sjednice, novinarima se obratio lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je izjavio da su zakoni i zaključak plod jedinstva svih političkih partija, kao i da smatra da je visoki predstavnik nametnutim zakonom prekršio međunarodno pravo.

“Visoki predstavnik na to nema pravo. Kao što mogu da vidim, i ovaj koji se predstavlja kao novi visoki predstavnik isto namjerava tako nešto da učini”, kazao je Dodik.

On je dodao i da će stranka kojom on predsjedava tražiti smjenu Ćamila Durakovića, predsjednika Skupštine opštine Srebrenica, nakon što je Duraković podnio krivičnu prijavu protiv novinara Branimira Đuričića.

Prema dopunama Krivičnog zakona koje je nametnuo Valentin Inzko, kaznom od šest mjeseci do pet godina će biti kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, ako je usmjereno protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.

Dodjela priznanja, nagrada, spomenica, bilo kakvog podsjetnika ili bilo kakve privilegije osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, biće kažnjena zatvorskom kaznom od najmanje tri godine.

Begija Smajić iz Stranke za BiH rekla je da Narodna skupština Republike Srpske nema zakonsku nadležnost, kako po Ustavu BiH, tako i po Ustavu entiteta, da donosi ovakvu vrstu zakona, jer je, prema njenim riječima, visoki predstavnik dio ustavne strukture BiH i značajan faktor u implementaciji mira koji je potpisan u Daytonu.

“Negiranje genocida je posljednja faza u procesu genocida i prethodi činjenju nekih novih genocida. Kao žrtva genocida, kao majka, ne želim da doživim sudbinu majku Hatidže, a moja djeca sudbinu njene djece, a moj muž sudbinu njenog muža. Oni koji danas nisu spremni priznati i osuditi zločin genocida, spremni su ga počiniti nad mojim sinovima i nad mojim mužem. Pozivam političke predstavnike srpskog naroda da skinu teret sa pleća svog naroda, koji nije dužan da nosi teret onih koji su činili ratne zločine, kako bi nam djeca živjela bez mržnje, u miru i slozi”, izjavila je Smajićeva.

Predsjednik SDS-a Mirko Šarović kazao je da odluku visokog predstavnika smatra neprihvatljivom.

“Ovo je početak jednog složenog procesa, ali se mora razgovarati o konačnim rješenjima. Očekujem da novi visoki predstavnik u BiH, koji, koliko znam, danas stupa na dužnost, neće koristiti ‘bonska ovlaštenja’ jer nema to pravo”, rekao je Šarović.

Poslanici su danas usvojili i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika kojim će biti kažnjivo vrijeđanje ugleda Republike Srpske.