Purić i ostali: Svjedoci čuli da je bilo zarobljavanja i ubistava

Svjedok Tužilaštva Sabahudin Kablar rekao je da je u decembru 1993. godine bio referent za pravne poslove, a kasnije i pomoćnik komandanta za bezbjednost u 325. brdskoj brigadi. On je kazao da je akcija od 22. decembra imala za cilj deblokadu Viteza.

“Dan kada je bila akcija, ja sam bio u komandi. Čuo sam da je akcija izvedena, ali se ne sjećam detalja. (…) Preko medija sam čuo da je hrvatska strana insistirala na velikom broju zarobljenih, ali se kasnije pokazalo da je to bila propaganda. Poznato mi je da su tri vojnika HVO-a zarobljena i da su oni vjerovatno završili u KP-u Zenica”, rekao je Kablar.

On je ispričao kako je situacija u brigadi bila konfuzna “jer je bilo šverca cigareta i ljudi”, dodavši da se radilo o zamjeni kuća na različitim teritorijama. Kako je kazao, to je izazivalo revolt kod vojnika, a nakon smjene vrha brigade bilo je hapšenja.

“U šverc je bio umiješan Nijaz Sivro jer tada ništa oko toga nije poduzimao, a morao je”, rekao je Kablar.

Ibrahim Purić, Ibrahim Tarahija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Sadik i Šaćir Omanović te Kasim Kavazović optuženi su za ubistva najmanje 12 vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji su se predali, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti, prilikom napada na Križančevo Selo, Šafradin i Dubravice kod Viteza 22. decembra 1993. godine.

Prema optužnici, Purić je bio komandant 325. brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), Tarahija komandant Trećeg bataljona ove jedinice, Sivro i Nurković pomoćnici komandanta, a ostala četvorica pripadnici ove brigade.

Svjedok je na upit Odbrane Ibrahima Purića kazao kako je i preko medija, tačnije radija, čuo da je bilo strijeljanja hrvatskih civila. Također, svjedok je Odbrani potvrdio da su hapšenja zbog šverca počela kada je Purić bio komandant.

Na upit Odbrane trećeoptuženog Sivre, svjedok nije mogao potvrditi da li se sastanak nakon kojeg su uslijedile smjene zbog lošeg stanja u brigadi održao na Sivrinu inicijativu. S druge strane, potvrdio je da kao referent za pravne poslove nije imao pristup dokumentima organa bezbjednosti.

Odbrana Almira Sarajlića pitala je svjedoka da li je optuženi Sarajlić učestvovao u hapšenju švercera, na što je Kablar odgovorio potvrdno.

Džemal Bektaš, drugi svjedok Tužilaštva, bio je vojnik u 325. brdskoj brigadi koji je, kako tvrdi, za vrijeme napada na Križančevo Selo bio stacioniran u Sivrinom Selu.

“Nisam čuo ništa o rezultatima akcije na taj dan. Poslije dva-tri dana čuo sam da je mnogo ljudi izginulo i zarobljeno”, rekao je Bektaš.

Na upit Tužilaštva da li je čuo da je bilo ubistava, jer je tako tvrdio u izjavi iz 2018. godine, svjedok je odgovorio da to nikada nije kazao. On je potvrdio da potpis na izjavi iz istrage jeste njegov.

“Da je bilo zarobljenih, čuo sam od ljudi i žena”, rekao je Bektaš na upit Odbrane prvooptuženog.

Nastavak suđenja planiran je 23. ili 30. jula, a tačan datum bit će poznat naknadno.