U Potočarima obilježena 26. godišnjica genocida u Srebrenici
This post is also available in: English
Posmrtni ostaci 19 žrtava genocida u Srebrenici poredani prije ukopa u julu 2021. godine. Foto: BIRN BiH
Najmlađa ukopana žrtva je Azmir Osmanović koji je u vrijeme stradanja imao 16 godina. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici Poljanci, a identifikovan je u maju ove godine.
Njegov brat Azir kaže kako mu teško pada je što je pronađena samo lobanja.
“Nešto što mi je možda najteže je što moj otac, koji se borio da pronađe kosti mog brata, nije uspio da ga ukopa”, ispričao je Azir Osmanović dodajući da je otac umro tri mjeseca prije nego su posmrtni oataci Azmira pronađeni.
Godinu stariji od Azmira u trenutku stradanja bio je Fikret Kiverić, koji je ubijen u 17. godini. Njegovi posmrtni ostavi pronađeni su u selu Kamenica 2008 godine., a identifikovan je 2013. godine. Njegova sestra Razija Gluhić kazala je da nema snage pričati o svom bratu, jer joj teško pada što od svog brata danas kopa samo “par koščica”
Osim njih danas su ukopani i Vejsil Hamzabegović, Muhidin Mehmedović, Ramiz Selimović, Esnaf Halilović, Zilha Delić, Muamer Mujić, Mehmed Beganović, Hajro Aljić, Jusuf Aljić, Zajim Hasanović, Asim Nukić, Nezir Dautović, Ibrahim Avdagić, Jusuf Halilović, Salih Džananović, Meho Karahodžić i Husein Kurbašić.
Pozivi na priznavanje genocida
Obilježavanje 26. godišnjice genocida u Srebrenici. Foto: BIRN BiH
U nekadašnjoj hali Fabrike akumulatora brojne zvanice su u svojim govorima pozvale na poštivanje presuda sudova kojima je utvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid.
“Veličanje ratnog zločina i ratnih zločinaca je neprihvatljivo”, kazao je u poruci ambasador Sjedinjenih američkih država u Bosni i Hercegovini Eric Nelson.
Predsjednik Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Carmel Agius je u videoporuci kazao kako ga negiranje zločina iz jula 1995. godine šokira.
“Duže od dvije decenije negiranjem genocida se postiže cilj kojim se ljudi razdvajaju na ‘nas’ i ‘njih'”, kazao je Agius.
Evropski povjerenik za proširenje Oliver Várhelyi je kazao kako su događaji u Srebrenici ocijenjeni kao genocid od dva međunarodna suda.
“To treba biti priznato. Pokušaji revidiranja historije su nedopustivi”, kazao je Várhelyi.
Aleksa Bečić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koja je prije nepunih mjesec dana usvojila Rezoluciju o priznavanju genocida u Srebrenici, kazao je kako život u miru ima neprocjenjivu vrijednost.
“Nakon 26 godina od mučnog događaja želim da vam uputim izraze saosjećanja u boli i patnji”, kazao je Bečić obraćajući se žrtvama.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović osudio je negiranje genocida u Srebrenici i pozvao visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da usvoji zakon kojim bi se zabranilo negiranje genocida što je on najavio ranije.
“Sud savjesti i sud historije najmanje će milosti imati za one ljude koji su mogli zaustaviti zlo, ali nisu to uradili. Ne postoji izgovor koji će to moći da opravda. Gospodine Inzko, ove ljude koje danas sahranjujemo niko ne može vratiti u život, ali poruka da su njihove ubice heroji – strašna je poruka. Vi to možete spriječiti. Pozivam vas sa ovog svetog mjesta da to i učinite”, kazao je Džaferović.
Za razliku od prošlogodišnje godišnjice genocida, koja je obolježena pod strožijim mjerama zbog pandemije koronavirusa, ove godine je dženazi prisustvovao veći broj članova porodica i posjetitelja, a sam ulazak u Memorijalni centar proticao je bez većih provjera, naročito u drugom dijelu obilježavanja.
U Komemorativnom centru u Tuzli do sada je identifikovano još 36 žrtava, ali porodice nisu dale saglasnost za njihov ukop, uglavnom zbog oskudnih skeletnih ostataka ovih žrtava koji su do sada pronađeni. U Centru se nalaze i posmrtni ostaci još 88 žrtava za koje je stigao DNK nalaz o identitetu, ali ih još nisu zvanično identifikovale porodice.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, do sada su ukopane 6.652 žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Još uvijek se traga za oko 1.000 nestalih.
Presudama je utvrđeno da je u Srebrenici u julu 1995. godine tokom počinjenja genocida ubijeno više od 7.000 pretežno muškaraca i dječaka, a prognano više od 40.000 žena, djece i staraca.
Do sada su UN-ov Sud u Haagu i sudovi na Balkanu osudili ukupno 48 osoba na više od 700 godina zatvora, te pet doživotnih kazni, za zločine u Srebrenici. Posljednji osuđeni bio je komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić, čija je doživotna kazna potvrđena prošlog mjeseca.
