Dreković: “Četvrti korpus nije gađao civilne ciljeve”
Ramiz Dreković sa braniocem. Foto: BIRN BiH
Ismet Alija, svjedok Odbrane koji je od februara 1994. do februara 1995. godine bio zamjenik komandanta Četvrtog korpusa Ramiza Drekovića, rekao je da je po formiranju postao komandant isturenog komandnog mjesta (IKM).
Nakon uvida u naredbu o formiranju IKM-a od 22. decembra 1994. godine, Alija je kazao kako je svrha bila da se uspostavi uspješnije rukovođenje i komandovanje s obzirom na položaj, dodavši kako je IKM formiran u Odžacima, u kući Šurkovića.
“Kuća je od komande Četvrtog korpusa udaljena oko 70 km”, rekao je Alija pojašnjavajući kako se komunikacija između IKM-a i korpusa odvijala vezom putem koje komandant izdaje akte i naređenja, koji idu u centar veze, a potom se šalju u centar veze u IKM-u.
Na pitanje branioca Mirsada Crnovršanina ko izdaje naredbu za upotrebu artiljerije na IKM-u, Alija je odgovorio da to radi “komandant IKM-a, prema planovima i na osnovu novonastale situacije”.
Svjedok je kazao da je Kalinovik bio garnizon, pojasnivši da je imao više kasarni, preko 2.000 vojnika, artiljerijski puk i helikoptersku jedinicu.
Na upit o izdavanju naredbe za artiljeriju, Alija je rekao da se ona realizira isti dan i kad se izda.
Odgovarajući na pitanje optuženog Drekovića o poštivanju ženevskih propisa, svjedok je kazao da su poštivani svi propisi Ženevske konvencije.
Na pitanje tužioca Milanka Kajganića kako Četvrti korpus može da gađa područje Prvog korpusa, svjedok je rekao da je jednom prilikom pri prelasku “jakih snaga Vojske Republike Srpske u područje Ljute i on djelovao prema tim snagama”.
Svjedok je kazao kako komandant IKM-a može upotrebljavati jedinice u svojoj zoni, te narediti upotrebu artiljerije.
Na pitanje da li neko može narediti artiljeriji da djeluje po civilnim ciljevima, svjedok je odgovorio da ne može, dodavši kako “Četvrti korpus nije gađao civilne ciljeve”.
Drugi svjedok, Zahir Šurković je rekao da je bio pomoćnik komandanta za obavještajne poslove i da je IKM bio smješten u njegovoj kući.
“IKM je formiran 1994. godine”, kazao je Šurković, dodavši kako je IKM bio “nama pretpostavljen jer smo bili daleko od korpusa”.
Šurković je rekao da su se komandanti IKM-a smjenjivali, a da je Ramiz Dreković bio komandant od 9. maja do “jedno 15. maja”.
Na upit branioca Crnovršanina ko mu je mobilizirao kuću, Šurković je kazao da je to uradio Sekretarijat za narodnu odbranu, te da je naredbe izdavao komandant IKM-a.
“Mi nismo imali nikakve veze s korpusom. Jedina nam je veza bio IKM”, rekao je Šurković, dodavši kako Drekovića od 15. maja nije više vidio.
“On je tada otišao u Jablanicu”, kazao je svjedok, dodavši kako ne zna da li je kasnije dolazio na IKM.
Šurković je na pitanje branioca o jedinicama vojske u Kalinoviku rekao kako je jedan dio bio smješten u hotel “Lelija”, da je bila stanica policije i poligon gdje su bili smješteni helikopteri, pojašnjavajući kako su to mogli vidjeti izviđači.
Na upit tužioca Milanka Kajganića koliko su izviđači mogli prići Kalinoviku, svjedok je odgovorio da su mogli prići na kilometar, možda i na 500 metara.
Šurković je na upit tužioca o izdavanju naredbi za upotrebu artiljerije Nedimu Hodi kazao kako je Dreković bio svima nadređen, uključujući i Hodu. Na dodatno pitanje branioca rekao je kako je Hodo bio potčinjen IKM-u.
Šurković i Alija svjedočili su na suđenju Drekoviću, nekadašnjem komandantu Četvrtog korpusa ABiH koji je optužen da je u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. godine naredio artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići (općina Konjic) neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku, u kojima je jedna 15-godišnjakinja poginula, a nekoliko civila ranjeno.
Nastavak suđenja zakazan je za 25. august 2021. godine.
