Subota, 28 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Nova masovna grobnica nalazi se na putu M18, rečeno nam je iz Instituta za nestale osobe. Stižemo na lokaciju Dobro Polje nešto iza podne u utorak, 1. juna. S ceste vidimo samo izraslu šumu i zelenilo. Krećemo se prema kanjonu Bistrice, jer je za Vranovića i članove drugih porodica koje tragaju za nestalima u Kalinoviku nova nada u novootkrivenoj grobnici, nekoliko metara ispod ceste.

Koračamo po terenu vrlo nepristupačnom i kamenitom. Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine su ranije saopćili da su prije ekshumacije morali raščistiti teren i iskopati put kroz šumu.

Silazak do grobnice otežan nam je zbog kamenja i blata.

Eksumacija grobnice Kalinovik
Eksumacija grobnice u Kalinoviku. Foto: BIRN BiH

Zatičemo bagere, članove Instituta za nestale osobe, istražitelje Tužilaštva, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), kao i radnike koji pomažu u otkopavanju grobnice. Kažu nam da su upravo pronašli četvrtu lobanju.

“Da li su tijela spaljena?”, upitao je istražitelje po dolasku Vranović, koji već 29 godina traga za ocem Salkom.

Svaka nova grobnica, za njega je i nova nada da će ga pronaći i ukopati, rekao nam je dok smo se vozili iz pravca Sarajeva prema 60-ak kilometara udaljenom Kalinoviku.

“Emocije su uvijek prisutne na svakom pronalasku, jer uvijek razmišljate da li je to vaša osoba, ili vaše familije, porodice, a ja kao predstavnik Udruženja ‘Istina – Kalinovik ‘92’ suosjećam se sa svim članovima porodica i želim stvarno da doprinosim da pronađemo sva tijela i da jednom nađemo smiraj za njihove kosti”, govori Vranović.

Otac mu je, kaže, ubijen 1992. u Kalinoviku. Saznao je da je odveden u Osnovnu školu nakon poziva Kriznog štaba da svi Bošnjaci dođu ispred Općine na radnu obavezu. Bio je zatvoren 11 dana, nakon čega je, prema Vranovićevim saznanjima, prebačen u “logor smrti – ‘Barutni magacin’”, gdje je mučen i maltretiran. Po Vranićevim saznanjima, 5. augusta 1992. je kamionom odvezen iz “Barutnog magacina” u pravcu Miljevine, u “Tuzlakovu štalu”, nakon čega je ubijen.

“Moj rahmetli babo se zvao Vranović Salko, znači on je ubijen, strijeljan, kasnije navodno zapaljen u štali, ‘Tuzlakova štala’, Ratine, i još nismo pronašli tih ukupno 20 tijela”, kaže on.

Istražitelji kažu da kosti koje su upravo pronašli u Dobrom Polju nisu paljene. Pokazuju nam čiste lobanje, njih četiri, i nešto kostiju. Pretpostavljaju da će naći četiri tijela, ali nadaju se da će ih biti još. Ostaci su – kažu nam u neformalnom razgovoru dok ih posmatramo kako rade – pronađeni na površini, a vjeruju da su ostali dijelovi ispod kamenja i žbunja koje se tu nalazi, stoga sav teren mora biti ručno iskopan i očišćen, da ne bi došlo do oštećenja ostataka.

Vranović, okrećući se novoj nadi, kaže da možda postoji mogućnost da se tijelo njegovog oca, prema njegovim ranijim saznanjima, nalazi u sekundarnoj grobnici na rejonu na kojem je pronađena ova grobnica. Na području Kalinovika nestale su 122 osobe, a do danas pronađeno je 80 njih. Traga se za još 42 osobe.

“Nekad mi je teško i govoriti, mi smo u 21. vijeku, tražimo svoje članove porodica, a slobodno se kreću ratni zločinci, upravo na ovim prostorima”, kaže on, dodajući da je krajnje vrijeme da se pronađu preostali nestali, te da se procesuiraju odgovorni i ubrzaju istrage i suđenja, te riješi pitanje optuženih koji se nalaze u susjednim zemljama.

Samir Vranović. Eksumacija grobnice Kalinovik
Samir Vranović, predsjednik Udruženja članova porodica nestalih “Istina – Kalinovik ‘92” i član Savjetodavnog odbora Instituta za nestale BiH.

Pred Sudom BiH do sada je pravosnažno osuđeno pet osoba na ukupno 57 godina zatvora za zločine počinjene na ovom području.

Ratko Bundalo, bivši komandant Taktičke grupe Kalinovik, osuđen je na 22 godine zatvora, a Neđo Zeljalja, komandir Stanice milicije u Stanici javne bezbjednosti (SJB) u tom gradu, na 15 godina, jer su u periodu od maja 1992. do marta 1993. naredili i izvršili progon Bošnjaka s tog područja.

Slavko Lalović je, kao nekadašnji čuvar u Osnovnoj školi “Miladin Radojević” u Kalinoviku, osuđen na pet godina zatvora.

Đorđislav Aškraba je osuđen na sedam godina za nezakonito zatvaranje, pomaganje u ubistvima i odvođenje na prinudni rad civila bošnjačke nacionalnosti s područja Kalinovika i Foče koji su bili zatočeni u logoru “Barutni magacin”.

Novica Tripković, bivši pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), pred Apelacionim vijećem Suda BiH osuđen je na osam godina za zločin počinjen u Kalinoviku, dok je Zoran Bjelica oslobođen optužbi za zločine počinjene u augustu 1992. u Kalinoviku. Tripković je proglašen krivim za ubistvo tri civila bošnjačke nacionalnosti koji su bili zatočeni u Osnovnoj školi “Miladin Radojević“ u Kalinoviku. Isto Vijeće je Zorana Bjelicu oslobodilo optužbi za učešće u ubistvima počinjenim u Kalinoviku.

Apelaciono vijeće Suda BiH je 2013. godine Milana Perića, Spasoja Dodera, Predraga Terzića i Aleksandra Cerovinu oslobodilo optužbi za zločine počinjene na ovom području.

Viši sud u Beogradu proglasio je bivšeg pripadnika VRS-a Dalibora Krstovića krivim za silovanje i osudio ga na devet godina zatvora zbog silovanja Bošnjakinje koja je u augustu 1992. bila zatvorena u Osnovnoj školi u Kalinoviku.

Haški tribunal je pravosnažno osudio bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića, između ostalog, i za progone u Kalinoviku, u okviru kojih su vršeni i drugi zločini.

Konačna presuda Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba VRS-a, bit će izrečena 8. juna ove godine. Mladić je 2017. godine prvostepenom presudom Haškog tribunala osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, a oslobođen je optužbi za genocid u Prijedoru i u još četiri općine. Između ostalog, proglašen je krivim i za progone Bošnjaka i Hrvata u većem broju općina, među kojima je i Kalinovik.

Vranović se, do odlaska na neku novu grobnicu, nada i apeluje na sve one koji imaju bilo kakvu informaciju o nestalima da je podijele s porodicama ili nadležnim institucijama.

“Mislim da je vrijeme da se pronađu ta tijela (…) da im proradi savjest i da kažu gdje su lokacije, gdje su ih i ubijali i gdje su kasnije prebacivali u masovne i sekundarne grobnice”, poručio je Samir, sin nestalog Salke Vranovića.

Najčitanije
Saznajte više
Poruke mira iz Foče sa obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja nad ženama u ratu
U organizaciji Udruženja žrtava rata “Foča 92-95” danas je obilježen Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja nad ženama u ratu. Manifestacija pod nazivom “Pamtimo preživjele seksualnog nasilja u ratu” okupila je u Foči preživjele, djecu rođenu kao posljedicu silovanja, aktiviste i građane koji su zajednički odali počast ubijenim i silovanim ženama tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Zaštićena svjedokinja sa unukama. Foto: Detektor
Preživjela žrtva silovanja iz Sarajeva prvi put govori o nasilno prekinutim djevojačkim snovima: “To nije sav moj život”
Na Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u sukobima, žena koja je sa 26 godina silovana u sarajevskom naselju Vraca kaže da svoju ispovijest o traumama koje je preživjela danas želi zabilježiti zbog budućih generacija, među kojima su i njene unuke.