Dosje kao poziv Srbiji da procesuira odgovorne za zločine u Prijedoru

Dan bijelih traka. Foto: BIRN BiH

Kako je rečeno, dosje “43. motorizovana brigada VRS u Prijedoru” predstavlja poziv pravosuđu u Srbiji da oni koji su učestvovali u zločinima budu procesuirani.

Direktorica Fonda za humanitarno pravo (FHP) Ivana Žanić je kazala da se dosje bazira na autentičnim dokumentima Vojske Republike Srpske (VRS) koji su prihvaćeni pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), svjedočenjima, izjavama međunarodnih i domaćih nevladinih organizacija te novinskim člancima.

“Dosje rasvjetljava ulogu VRS-a u zločinima u Prijedoru”, rekla je Žanić.

Jovana Kolarić, autorica dosjea i istraživačica FHP-a, kazala je da nastankom 43. motorizovane brigade VRS-a u Prijedoru na čelo dolazi pukovnik Vladimir Arsić, a kao zamjenik major Radmilo Zeljaja, te da je brigada brojala oko 6.000 pripadnika.

Nakon formiranja, kako je navela, u sadejstvu s policijom i drugim jedinicama izvršili su se napadi na prijedorska naselja s većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom.

“Analiza borbenih izvještaja iz dosjea u mjestima Hambarine, Kozarac, Briševo, govori da je postojao plan, a ne da su napadi bili spontani”, rekla je Kolarić.

Kako je navela, 23. maja 1992. godine je bio prvi napad na Hambarine i tada je 4.000 civila napustilo selo, a više njih ubijeno. Dan kasnije se desio napad na Kozarac, koji je trajao dva dana i u kojem je više stotina osoba stradalo, a oko 1.500 zarobljeno. Prema riječima Kolarić, jedinica 43. motorizovane brigade je izvršila ovaj napad.

“U julu 1992., 43. motorizovana brigada je izvršila napad na sela u području Brda. Mještani tih sela su ranije predali oružje i tada je Zeljaja obećao da neće biti napad (…) Žene i djeca su odvedeni u Trnopolje, dok su muškarci ubijeni na mostu Žeger ili odvedeni u logore”, kazala je Kolarić.

Govoreći o logorima, Kolarić je istakla da je u Prijedoru bilo više desetina zatočeničkih objekata, a u logorima “Omarska”, “Keraterm” i “Trnopolje” civili su najviše zadržavani i tu su maltretirani, izgladnjivani i ubijani.

Prema njenim riječima, 43. motorizovana brigada je bila upoznata sa dešavanjima u logorima, ali nema podataka da je nešto urađeno da se to spriječi. Naglasila je da su pripadnici ove brigade tokom rata više puta nagrađeni i pohvaljeni, a među njima su Arsić i Zeljala, koji danas žive u Srbiji.

Na predstavljanju dosjea je rečeno da je FHP podnio krivične prijave protiv Arsića i Zeljaje zbog zločina koji su počinjeni u Prijedoru.

Refik Hodžić, novinar i aktivista iz Prijedora, kazao je da je ovaj dosje važan zbog percepcije koja je zasnovana na činjenici da je Srbija postala utočište za počinitelje ratnog zločina u BiH. Kako je naveo, dosje je podsjetnik da Srbija ima obavezu da unaprijedi saradnju sa BiH u procesuiranju ratnog zločina.

“Kada se uzme protok vremena od početka suđenja u Haagu i u BiH, možemo da vidimo da su efekti suđenja u Prijedoru uvijek korespondirali sa političkim diskursom. Imali smo odbijanja svega što je dolazilo iz Haaga (…) Mi, na nivou ljudi koji žive ovdje, znamo šta je bilo i ko je učestvovao, i čeka se da neko dođe po te ljude”, rekao je Hodžić.

On je izrazio želju da će Tužilaštvo BiH primiti ovaj dosje kao vodilju, jer su se do sada bavili manjim predmetima koji će im osigurati osuđujuće kazne, ali i normu. Nada se da će predstavljanje dosjea skrenuti pažnju i na roditelje ubijene djece, koji se godinama bore za spomenik.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije objavila istraživanje o čuvarima prijedorskih logora koji su neprocesuirani uprkos haškim optužnicama.

Dosje “43. motorizovana brigada VRS u Prijedoru” je predstavljen danas kada se u Prijedoru obilježava “Dan bijelih traka” – 31. maj 1992. kada je Krizni štab Opštine Prijedor naredio nesrpskom stanovništvu da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom da moraju nositi bijelu traku oko ruke.

Za zločine u Prijedoru, Haški tribunal je osudio 18 osoba na 276 godina zatvora, a pred Sudom BiH je za zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Prijedora osuđena 21 osoba na ukupno 368 godina zatvora.