Petak, 28 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Radovan Karadžić. Foto: MICT

Karadžić je u srijedu iz Pritvorske jedinice u Haagu prebačen u zatvor u Velikoj Britaniji, izjavio je za medije u Bosni i Hercegovini njegov advokat Goran Petronijević.

On je dodao da je s Karadžićem kratko razgovarao u srijedu nakon što je sletio u London, ali da dodatnih informacija o tome gdje se nalazi nema.

Karadžića je u martu 2019. godine Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) osudio na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida nad Bošnjacima iz Srebrenice, progona Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, terorisanja stanovništva Sarajeva tokom opsade grada i držanja pripadnika mirovnih snaga UN-a kao taoce.

Karadžić je prethodno podnio prigovor na odluku MMKS-a da kaznu zatvora služi u Velikoj Britaniji, uz obrazloženje da bi mogao da bude meta napada sa smrtnim ishodom od strane drugih zatvorenika.

Njegov tim Odbrane istakao je da bi Karadžić (75) “tamo bio ugrožen zbog muslimanskih ekstremista”.

Kako bi se zaštitio od napada, naveli su advokati, Karadžić bi morao da bude čuvan u uslovima koji su jednaki samici.

Oni su naveli kao primjer napad na generala Vojske Republike Srpske (VRS) Radislava Krstića, kojem su u ćeliji u britanskom zatvoru Wakefield, gdje je služio svoju kaznu, trojica zatvorenika muslimana 2010. godine isjekli lice i prerezali grlo.

Krstić, osuđen kao i Karadžić za genocid nad Bošnjacima iz Srebrenice, potom je prebačen natrag u Holandiju, a zatim u zatvor u Poljsku.

Međutim, MMKS je odbio Karadžićev prigovor.

Najčitanije
Saznajte više
Sve manje potencijalnih svjedoka i informacija bitnih za pronalazak nestalih
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) uputio je apel svima koji posjeduju bilo kakve informacije o nestalim osobama i lokacijama na kojima bi se mogli nalaziti posmrtni ostaci, da ih dostave nadležnim institucijama.
Sjećanje na masakr na Markalama: Dio sistemske i isplanirane kampanje terora
Minutom šutnje, čitanjem imena ubijenih i polaganjem cvijeća obilježena je 31. godišnjica zločina na Markalama kada su u eksploziji granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske poginula 43 građanina Sarajeva, a više od 80 ih je teže ili lakše ranjeno.