Petak, 14 Marta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Mićo Jurišić. Foto: BIRN BiH

Apelaciono vijeće Suda BiH je u novembru 2019. potvrdilo presudu kojom je Jurišić, bivši pripadnik rezervnog sastava milicije Tukovi pri Stanici javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, proglašen krivim da je učestvovao u ubistvu Mehmeda Brkića i još jedne osobe u naselju Čarakovo, potom da je učestvovao u ubistvu Ermina Behlića i Muharema Osmanovića, da je pokušao ubiti grupu civila bošnjačke i romske nacionalnosti na koje je pucao dok su bježali, te za nečovječno postupanje i stavljanje noža na vrat petogodišnje djevojčice.

Istom presudom Jurišić je oslobođen po tri tačke optužnice za progon, zlostavljanje i ubistvo.

U obrazloženju prvostepene odluke Sudsko vijeće je navelo kako je utvrđeno da je Jurišić djelo počinio u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije Republike Srpske (RS) usmjerenog protiv nesrpskog stanovništva u Rizvanovićima, Hambarinama, Čarakovu i drugim selima i naseljima u okolini Prijedora, znajući za takav napad i da njegove radnje predstavljaju dio tog napada.

Jurišić je krajem 2019. godine Ustavnom sudu podnio apelaciju protiv presuda Državnog suda u kojoj je naveo da mu je prekršeno pravo na pravično suđenje, kao i garancije iz Evropske konvencije, što je Ustavni sud u svojoj odluci odbio.

Ustavni sud je zaključio da nije došlo do povrede prava na Jurišićevo pravedno suđenje jer su redovni sudovi za svoje odluke dali detaljno, jasno i argumentirano obrazloženje u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava proisteklog iz izvedenih dokaza, uz njihovu pojedinačnu i međusobnu ocjenu, kao i o tome zašto su izveli zaključak da je Jurišić počinio inkriminisane radnje obuhvaćene krivičnim djelom “zločini protiv čovječnosti”, koje mu je stavljeno na teret.

Također, Ustavni sud smatra da je Jurišić imao i odgovarajuće vrijeme za pripremu odbrane i jednaku mogućnost kao i Tužilaštvo da predlaže dokaze.

“Nije ostalo niti jedno nerazjašnjeno pitanje na apelantovu štetu, uz navođenje jasnih i argumentiranih razloga, pri čemu nema elemenata koji bi ukazivali na proizvoljnu primjenu prava, odnosno povredu prava na obrazloženu odluku”, stoji u odluci Ustavnog suda.

Ustavni sud je zaključio i da ne postoji kršenje garancija ustanovljenih članom 7. Evropske konvencije kada su osuda i kazna zasnovane na krivičnom zakonu koji je stupio na snagu nakon izvršenja krivičnog djela, ali je krivično djelo kao takvo bilo propisano međunarodnim pravom koje je bilo na snazi u vrijeme kada je počinjeno krivično djelo iako kao takvo u to vrijeme nije bilo prepoznato važećim domaćim zakonom.

Nakon što Jurišić nije stupio na izdržavanje zatvorske kazne, Sud BiH je izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za njim, o čemu je pisala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

S Jurišićem je ranije bio optužen i Dragomir Tintor, ali je postupak u odnosu na njega obustavljen zbog smrti optuženog.

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Najčitanije
Saznajte više
NSRS usvojila Nacrt Ustava i zakon o zaštiti ustavnog uređenja kojim se uvodi VRS
Zakon o zaštiti ustavnog uređenja i Nacrt ustava Republike Srpske, kojeg su poslanici Narodne skupštine dobili sat vremena prije posebne sjednice, a kojim se, između ostalog, daje veća autonomija odlučivanja entitetu u odnosu na državu i mogućnost referenduma za secesiju od BiH, te uvodi Vojska Republike Srpske, usvojen je nakon višesatne rasprave.
Sena Hamzabegović u uređenom zahtjevu od BiH potražuje 27.000 KM
Na ročištu u ponovljenom postupku po tužbi Sene Hamzabegović protiv Bosne i Hercegovine, nakon što je oslobođena optužbi za finansiranje terorizma, njen punomoćnik je precizirao zahtjev, koji sada iznosi skoro 27.000 KM za naknadu materijalne štete.
Pudar: Početkom aprila iznošenje završnih riječi