Koroman: Tokom suđenja saznao za dešavanja u fiskulturnoj sali na Palama

Malko Koroman. Foto: BIRN BiH

Na početku svjedočenja, optuženi Koroman je pojasnio da je 1991., rješenjem Ministarstva unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine (MUP BiH), postavljen na mjesto načelnika SJB-a Pale. Kako je rekao, on je izabran kao “umjerena struja”, te da je na tu funkciju došao “sasvim slučajno”.

Govoreći o akciji na Policijsku akademiju na Vracama izvedenoj 4. marta 1992. godine, Koroman je kazao da su tada Srbi preuzeli akademiju, kada su poginula dva policajca. Prema njegovim riječima, njegova stanica nije imala dodirnih tačaka s Vracama, kao ni sa dešavanjima na Ilidži, općinama Centar i Stari Grad u Sarajevu.

Koroman se prisjetio i sukoba koji je imao s Mićom Stanišićem, ministrom MUP-a Republike Srpske, kada ga je htio smijeniti jer se optuženi, kako je rekao, nije slagao s politikom dovođenja ljudi na ispitivanja u Policijsku stanicu (PS), kao i načinom na koji se to radi.

Nakon početka ratnih sukoba Koroman je, kako je kazao, imao puno posla oko obilazaka muslimanskih sela, kako bi pričao s mještanima i umirivao ih.

“Oni su mene pozivali na sastanke. Držali smo se dogovora. Moja riječ je za njih bila bitna”, rekao je Koroman, dodavši da je u to vrijeme bilo jako puno “privatnih vojski”, koje je bilo teško kontrolisati jer su bili dobro opremljeni i naoružani.

Upitan o saslušanju osoba koje su dovođene u PS, Koroman je kazao da su to radili pripadnici Državne i vojne bezbjednosti i da nije mogao uticati na ta ispitivanja jer ključeve od prostorija koje su koristile Državna i vojna bezbjednost nije imao.

Opisujući akciju na Hrenovicu, Koroman je rekao da je Stranka demokratske akcije (SDA) podijelila nelegalno oružje i da je kasarna bila puna naoružanja. Saznavši da se to oružje krade i dijeli stanovništvu, zadatak vojske je 22. maja 1992. bio da obezbjeđuje kasarnu, a da policija u zaseocima oduzima oružje, kazao je on.

Kako je rekao, kada mu je putem motorole javljeno da su ubijena dva policajca a pet ranjeno, on je iz sela Podgrab otišao u Hrenovicu. Svi koji su od mještana izašli pred policiju sa puškama privedeni su, dok su neki pobjegli u šumu, dodao je.

“Oni koji su imali oružje, oko 25 njih je bilo, dovedeni su pred PS. Čuo sam da su ušli u salu i da je masa ljudi ulazila da ih bije. Ja sam tad ušao prvi i posljednji put da izbacim te ljude (…) Ne znam da je ubijen i jedan musliman u Hrenovici”, ispričao je Koroman, dodavši da je fiskulturna sala bila u nadležnosti Državne i vojne bezbjednosti.

Izjavio je da nije znao niti je obaviješten, niti je učestvovao u zatvaranju ljudi u sali. Prema njegovom kazivanju, od svjedoka u sudnici, tokom sudskog postupka, saznao je šta se dešavalo.

“Da nije bilo ovog suđenja, ne bih nikad ni saznao”, naveo je Koroman.

Optužnica tereti Malka Koromana da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti Pale, od kraja marta do decembra 1992. organizovao i omogućio nezakonita hapšenja i zatočenja u zgradi policije i fiskulturnoj sali koja se nalazi u blizini, da nije poduzeo mjere kako bi zaštitio civile koji su protivpravno zatvarani, kao i da je, zajedno s pripadnicima vojske, organizovao i rukovodio napadom na selo Hrenovica i okolna mjesta.

Odgovarajući na pitanja Tužilaštva BiH i Sudskog vijeća, Koroman je rekao da se ne bi složio da je rezervna policija vršila obezbjeđenje sale, kao i da nije pribavio naredbe suda za oduzimanje oružja u Hrenovici.

“Za akciju u Hrenovici nije bilo poziva za dobrovoljnu predaju oružja. To je za nas bila sasvim normalna akcija da idemo po oružje. Takav dogovor smo imali sa SDA”, kazao je Koroman.

Na dašanjem ročištu pročitan je iskaz svjedoka Tužilaštva BiH Midhata Rizvanovića, koji je nedostupan za saslušanje. U izjavi koju je dao 2008. godine, Rizvanović je rekao da je 25. juna 1992. po njega na Pale došlo policijsko vozilo te je odveden na ispitivanje u PS, a potom u fiskulturnu salu, gdje je proveo sedam dana.

“Pamtim da su neke osobe dobijale batine. Pričali su kasnije da su dvojica preminula od posljedica batina”, stoji u iskazu iz istrage.

Naredno suđenje je zakazano za 24. maj, kada će se saslušati šest svjedoka Odbrane.