Logor “Dretelj”. Foto: BIRN BiH
Rajič je u proljeće 2019. proglašen krivim što je u augustu 1992. godine, kao pripadnik Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), u kasarni “Bruno Bušić” u Dretelju nečovječno postupao prema civilnoj osobi koja je bila nezakonito zatvorena u tom logoru.
Presudom je utvrđeno da je Rajič naišao pored prostorije s rešetkom u kojoj je bila zatvorena svjedokinja “A” koju je vrijeđao i maltretirao, nakon čega je repetirao automatsku pušku u namjeri da je ubije, pri čemu je odbio naredbu svjedoka “D” da spusti oružje, što je kod oštećene za posljedicu imalo tešku psihičku bol i patnju.
Rajič je prvostepenom presudom u novembru 2017. oslobođen krivice za zločin počinjen u “Dretelju”, ali je Apelaciono vijeće ukinulo ovu odluku te je suđenje krenulo ispočetka.
Nakon obnovljenog postupka, Apelaciono vijeće je osudilo Rajiča na dvije godine zatvora.
Rajičev advokat izjavio je žalbu Trećestepenom vijeću, ali je ova žalba odbijena i drugostepena presuda je potvrđena.
Protiv presuda Suda BiH iz 2018. i 2019. godine, Rajič je Ustavnom sudu podnio apelaciju u kojoj je ustvrdio da mu je prekršeno pravo na pravično suđenje, što je Ustavni sud u svojoj odluci odbio.
Rajičevi navodi o povredi prava na pravično suđenje, prema odluci Ustavnog suda, suštinski se odnose na proizvoljnu ocjenu dokaza zbog koje je, kako smatra Rajič, u konkretnom krivičnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i proizvoljno primijenjeno materijalno pravo kršenjem osnovnih principa krivičnog postupka.
Ustavni sud je stava da je Sud BiH za svoje odluke dao detaljno, jasno i argumentovano obrazloženje u pogledu izvedenih dokaza i njihove pravne valjanosti, te primjene materijalnog i procesnog prava. Također je istaknuto i da nema elemenata koji bi ukazivali na to da je dokazni postupak zloupotrijebljen na Rajičevu štetu.
“Iz obrazloženja osporenih presuda ne proizlazi ništa što bi ukazivalo da su redovni sudovi imali sumnju u pogledu postojanja bilo koje činjenice koja čini obilježje krivičnog djela koje je apelantu stavljeno na teret, pa da bi tu sumnju rješavali presudom na način koji je povoljniji za apelanta kao optuženog”, stoji u odluci.
S Rajičem se prvobitno sudilo i Ivanu Mediću, kojem je Apelaciono vijeće izreklo jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od 12 godina za zločine počinjene u “Dretelju”, a Ustavni sud je odbio i Medićevu apelaciju u kojoj je tvrdio da mu je prekršeno pravo na pravično suđenje, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije pisala.
Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
