Četvrtak, 10 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Ustavni sud BiH. Foto: Ustavni sud

Prvostepenom presudom iz septembra 2018. godine Smajlović je proglašen krivim da je pucanjem u tijela mrtvih izvršio njihovo skrnavljenje, ali je oslobođen krivice da je učestvovao u ubistvima, te je bio osuđen na godinu i dva mjeseca zatvora.

Apelaciono vijeće je 2019. Smajloviću, bivšem pripadniku Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), povećalo zatvorsku kaznu na tri godine.

Smajlović je krajem 2019. godine Ustavnom sudu podnio apelaciju na presude Državnog suda, a Ustavni sud je zaključio da u ovom slučaju ne postoji povreda prava na pravično suđenje.

U svojoj odluci Ustavni sud je naveo da u okolnostima konkretnog slučaja nema ništa što upućuje na zaključak da je činjenično stanje proizvoljno utvrđeno, pa da je to rezultiralo povredom principa “in dubio pro reo” .

Također je navedeno da ništa ne upućuje da je proizvoljno primijenjeno materijalno i procesno pravo, da osporene odluke ne sadrže valjane razloge i obrazloženja o odlučnim činjenicama, da je “narušen identitet između potvrđene optužnice i izreke presude”, kao i da je Smajloviću povrijeđeno pravo na odbranu.

“Ustavni sud zaključuje da ne postoji kršenje prava na efektivan pravni lijek iz Evropske konvencije u vezi s pravom na pravično suđenje jer je apelant imao na raspolaganju i koristio efektivni pravni lijek – žalbu na prvostepenu presudu, koju je drugostepeni sud detaljno ispitao i u vezi s tim ponudio valjane razloge i obrazloženja, pa sama činjenica da apelant nije zadovoljan odlukom po njegovoj žalbi ne pokreće pitanje djelotvornosti ovog pravnog lijeka”, stoji u odluci.

Smajloviću se u istom predmetu sudilo sa Izetom Arifovićem i Amirom Salihovićem.

U februaru 2019. godine obustavljen je postupak u odnosu na Arifovića zbog njegove smrti. On je prvostepenom presudom bio osuđen na deset godina zatvora za ubistva civila počinjena na području Srebrenice i Bratunca.

Salihović je, prema presudi Apelacionog vijeća, oslobođen krivice za nezakonito hapšenje devet osoba nakon vojne akcije u Zalazju 12. jula 1992. i njihovo odvođenje u nepoznatom pravcu.

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

 

 

Najčitanije
Saznajte više
Novinarka Detektora dobitnica novinarske nagrade “Nino Ćatić”
Aida Trepanić dobitnica je novinarske nagrade Nino Ćatić za njenu priču o uklanjanju negiranja sa društvenih mreža u kojoj tematizira posljedice koje minimiziranje zločina i relativizacija te komentari mržnje ostavljaju na djecu ubijenih u genocidu.
Ličina i ostali: Prostor za vojnike u Vatrogasnom domu
Na suđenju za zločine u Bosanskom Novom, svjedok Odbrane izjavio je da je u Vatrogasnom domu boravio izvjesni Nazif, kojem je pomagao i koji je izlazio u grad.
Poruka mira majki Srebrenice iz Memorijalnog centra