Nedjelja, 29 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Mile Pažin i Vide Krešić. Foto: Sud BiH

“Sud je otpremio drugostepenu presudu kojom je kao neosnovana odbijena žalba branitelja Mileta Pažina, te je prvostepena presuda u osuđujućem dijelu potvrđena”, saopćeno je iz Državnog suda.

Presudom od 18. septembra 2020. godine Pažin je proglašen krivim da je, kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i zapovjednik Civilne zaštite u Stocu, nečovječno postupao prema civilu u Kaplan Mahali, a Vijeće je tada zaključilo da je van razumne sumnje dokazano da je 14. jula 1993. udario Admira Kaplana bajonetom i kundakom, kao i da mu je zasjekao uho.

Istom presudom Pažin je, u nedostatku dokaza, oslobođen za pet tačaka optužnice, odnosno da je odvodio i nezakonito zatvarao civile, potom za udaranje dvojice civila, kao i da je rukovodio i vršio nadzor nad zatočeničkim objektima u školi, vaspitno-popravnom domu i privatnim kućama na području Stoca.

Skupa s Pažinom sudilo se i Vidu Krešiću, koji je oslobođen optužbe da je kao pripadnik HVO-a učestvovao u odvođenju i nezakonitom zatvaranju grupe civila, kao i da je učestvovao u mučenju u “Koštanoj bolnici”.

Državno tužilaštvo nije uložilo žalbu na oslobađajući dio presude. Pažinova Odbrana je od Apelacionog vijeća zatražila oslobađajuću presudu uz obrazloženje da je optuženi proglašen krivim za nečovječno postupanje, a da ga optužnica tereti za mučenje, dok je Tužilaštvo zatražilo da se žalba odbije kao neosnovana.

S Pažinom i Vidom Krešićem su ranije bili optuženi Mirko Raguž, Ivaca Marković i Josip Krešić, ali su zbog smrti postupci u odnosu na njih obustavljeni.

Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija