Četvrtak, 26 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Mile Pažin i Vide Krešić. Foto: Sud BiH

“Sud je otpremio drugostepenu presudu kojom je kao neosnovana odbijena žalba branitelja Mileta Pažina, te je prvostepena presuda u osuđujućem dijelu potvrđena”, saopćeno je iz Državnog suda.

Presudom od 18. septembra 2020. godine Pažin je proglašen krivim da je, kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i zapovjednik Civilne zaštite u Stocu, nečovječno postupao prema civilu u Kaplan Mahali, a Vijeće je tada zaključilo da je van razumne sumnje dokazano da je 14. jula 1993. udario Admira Kaplana bajonetom i kundakom, kao i da mu je zasjekao uho.

Istom presudom Pažin je, u nedostatku dokaza, oslobođen za pet tačaka optužnice, odnosno da je odvodio i nezakonito zatvarao civile, potom za udaranje dvojice civila, kao i da je rukovodio i vršio nadzor nad zatočeničkim objektima u školi, vaspitno-popravnom domu i privatnim kućama na području Stoca.

Skupa s Pažinom sudilo se i Vidu Krešiću, koji je oslobođen optužbe da je kao pripadnik HVO-a učestvovao u odvođenju i nezakonitom zatvaranju grupe civila, kao i da je učestvovao u mučenju u “Koštanoj bolnici”.

Državno tužilaštvo nije uložilo žalbu na oslobađajući dio presude. Pažinova Odbrana je od Apelacionog vijeća zatražila oslobađajuću presudu uz obrazloženje da je optuženi proglašen krivim za nečovječno postupanje, a da ga optužnica tereti za mučenje, dok je Tužilaštvo zatražilo da se žalba odbije kao neosnovana.

S Pažinom i Vidom Krešićem su ranije bili optuženi Mirko Raguž, Ivaca Marković i Josip Krešić, ali su zbog smrti postupci u odnosu na njih obustavljeni.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona