Crnogorski premijer tražio smjenu ministra pravde zbog izjave o Srebrenici

Vladimir Leposavić, crnogorski ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava. Foto: Parlament Crne Gore.

Premijer Zdravko Krivokapić predložio je danas smjenu ministra Vladimira Leposavića nakon što je on izrazio sumnju u presude međunarodnih sudova kojima su masakri u Srebrenici 1995. godine počinjeni od strane snaga bosanskih Srba klasifikovani kao genocid.

Krivokapić je rekao da je ministra u privatnom razgovoru pozvao da podnese ostavku, ali da je Leposavić to odbio.

“Pošto je Leposavić ostao dosledan u svom stavu, donio sam tešku odluku da predložim njegovo razrešenje. Nedopustivo je da ministar pravde iznosi svoje privatne stavove”, kazao je Krivokapić.

O ovom prijedlogu bi trebalo da glasa Skupština, u kojoj tri bloka koja čine vladajuću većinu imaju malu prednost.

Prosrpski političar Leposavić prošlog mjeseca je izjavio da Haški tribunal, koji je dešavanja u Srebrenici klasifikovao kao genocid, nema legitimitet, jer je, kako je rekao, uništio dokaze o trgovini organima srpskih civila na Kosovu.

“Spreman sam da priznam da je učinjen zločin kada se to nedvosmisleno utvrdi”, izjavio je Leposavić.

Politički lideri prosrpskih stranaka u Crnoj Gori konstantno odbijaju da prihvate definiciju Haškog tribunala, pri čemu ističu da su ubistva u Srebrenici ratni zločin, ali ne i genocid.

Opozicione stranke i građanski aktivisti pokrenuli su online peticiju tražeći ostavku ministra uz navode da njegova izjava utiče na međunarodnu reputaciju Crne Gore.

Nakon što je Američka ambasada u Podgorici prošle sedmice pozvala vladu Crne Gore da izrazi jasan stav o genocidu u Srebrenici, Krivokapićeva vlada je saopštila da poštuje odluke svih međunarodnih institucija i osuđuje sve ratne zločine.

Crnogorska skupština je 2009. usvojila deklaraciju kojom je prihvatila rezoluciju Evropskog parlamenta o Srebrenici, a kojom je 11. juli proglašen kao Dan sjećanja na žrtve masakra u Crnoj Gori.

Ali, iako se deklaracijom osuđuju ovi zločini, kao i drugi zločini počinjeni tokom sukoba u Jugoslaviji, riječ genocid se ne spominje.

U decembru 2020. godine, crnogorska opoziciona Bošnjačka stranka predložila je da skupština usvoji rezoluciju o priznavanju genocida u Srebrenici, ali vladajuća većina je glasala protiv.

Više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice ubijeno je u julu 1995. godine u nizu masakara. Protjerano je više od 40.000 žena, djece i starijih ljudi. Ovaj zločin su Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodni sud pravde klasifikovali kao genocid.

* Ovaj je članak izmijenjen i dopunjen 5. aprila 2020. kako bi se pojasnilo da je Leposavić dao komentar nakon prvobitne izjave u kome se kaže da nije negirao genocid u Srebrenici i da neće podnijeti ostavku.