Vijest

Bez pouzdanih informacija o grobnicama, kosturnice u lošim uslovima

15. Februara 2021.11:12
Članovi porodica nestalih sa područja Bosanskog Broda još uvijek tragaju za 80 osoba, navodeći kako su nezadovoljni radom istražnih organa, koji već dvije godine nisu na ovom području pronašli posmrtne ostatke, i da se ranije pronađeni nalaze u lošim uslovima u kosturnicama i mrtvačnicama, dok iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) ističu da je najveći problem nedostatak informacija o grobnicama.

This post is also available in: English (English)


Posmrtni ostaci. Foto: BIRN BiH

Marko Grabovac, predsjednik Udruženja za traženje nestalih lica opštine Brod i član Savjetodavnog odbora Instituta za traženje nestalih, kaže da više od dvije godine na području ove općine nije pronađeno nijedno tijelo. On još uvijek traga za majkom, koja je u vrijeme nestanka imala 82 godine.

“Majka je nestala kod svoje kuće u maju 1992. godine u mjestu Liješće. Nekoliko starica je zarobljeno i odvedeno u nepoznatom pravcu. Još uvijek tragam za majkom. Dok sam živ, uporno ću raditi na tome, kao i svi drugi što žele da nađu svoje roditelje”, govori Grabovac za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Emza Fazlić, glasnogovornica INO-a BiH, navodi da nije bilo pouzdanih informacija koje bi dovele do ekshumacija, što je generalni problem kada je u pitanju potraga za nestalim osobama.

Fazlić dodaje da je na području Bosanskog Broda u ratu nestalo 247 osoba.

“Do sada je identifikovano 167 osoba, a traga se za još 80”, kaže Fazlić.

Za posmrtnim ostacima svoje majke Draginje Šukurme također 29 godina traga i Jelica Kušljić.

“Majka je poginula 10. maja 1992. od granate u svom dvorištu u mjestu Liješće i od tada joj se gubi svaki trag, niko ne zna ništa. Ja sam bila s djecom u Srbiji. Nikad nismo ništa saznali dalje, gdje je ona završila, apsolutno nema joj nikakvog traga više”, kaže Kušljić.

Ona ističe da joj je najveća želja da, dok je živa, pronađe posmrtne ostatke majke, koja je u trenutku pogibije imala 47 godina.

“Nisam zadovoljna radom institucija koje bi trebale da rade na pronalasku nestalih. Niti se ko pretjerano trudi da se nešto radi na pronalasku. Mislila sam da će se do sada naći njeni posmrtni ostaci, ali od toga ništa”, kaže Kušljić.


Tomašica. Ilustracija. Foto: EPA

Grabovac ističe da među nestalima s područja Broda ima dosta starijih osoba koje su zatečene kod svojih kuća, gdje su zarobljene i odvedene u nepoznatom pravcu.

“Neki su pronađeni u masovnim grobnicama. Malo ko je od tih starijih razmijenjen ili ostao živ”, kaže Grabovac, dodajući da je u najvećoj masovnoj grobnici, među 88 pronađenih, bilo najviše starijih osoba.

On napominje da su u masovnoj grobnici na gradskom groblju u Slavonskom Brodu (Hrvatska) pronađena tijela 63 osobe iz Bosanskog Broda, dok je u ostalim masovnim grobnicama na području Broda pronalaženo 11, sedam i pet osoba, kao i u pojedinačnim grobnicama.

Prema njemu, na području Broda prisutan je problem deminiranja jednog prostora na kojem se pretpostavlja da se nalaze posmrtni ostaci, kao i obustave terenskog rada, za što kao razlog porodicama kažu da je riječ o tehničkim mogućnostima.

“Smatram da je neophodno da se uključe sve institucije kako bi pronašli sve nestale osobe”, poručuje Grabovac, koji je nezadovoljan jer se sporo radi na traženju nestalih lica.

Amir Kulaglić, također član Savjetodavnog odbora Instituta za traženje nestalih, navodi da su na svim područjima brojni razlozi za sporost u tražnju nestalih.

“Najveći problemi u traženju nestalih jesu nedostatak pouzdanih informacija o pojedinačnim i masovnim grobnicama i nedostatak pouzdanih istinoljubivih svjedoka koji bi pomogli otkrivanjem mjesta gdje su ubijeni ljudi ukopani”, kaže Kulaglić, koji je u Srebrenici izgubio sve muške članove bliže i dalje porodice i koji još traga za posmrtnim otacima trojice svojih srodnika.

Porodice žrtava, kako kaže, više ne traže kompletne skelete, već raskomadane i vješto sakrivene posmrtne ostatke.

“Posmrtni ostaci mog očuha su pronađeni u nekih pet masovnih grobnica iako je to izuzetno mali broj posmrtnih ostataka”, kaže Kulaglić.

Savjetodavni odbor Instituta – koji pored Kulaglića i Grabovca čine još četiri osobe – pokrenuo je niz inicijativa kako bi se riješio problem nedostatka pouzdanih informacija o nestalim osobama.

“Pokrenuli smo inicijativu da se nabave određena tehnička pomagala, georadari, dronovi, da se u traženju posmrtnih ostataka angažuju i specijalno obučeni psi. Bilo je i nekih razgovora sa Rudarsko-geološko-građevinskim fakultetom u Tuzli, koji ima i određenu tehničku opremu, kadrove i metode koje bi mogle pomoći da se smanji broj promašenih kopanja, jer oni mogu iz geološkog sastava tla otkriti da li postoje tu posmrtni ostaci”, kaže Kulaglić, dodajući da zbog koronavirusa nije došlo do neke značajnije realizacije.

Od porodica je Odbor dobio i informaciju, kako navodi Kulaglić, o različitim problemima u 12 kosturnica i mrtvačnica na koje nailaze prilikom identifikacije posmrtnih ostataka.

Prema riječima Grabovca, u Modriči su posmrtni ostaci u vodi i krov prokišnjava.

“Najlošija i najkomplikovanija situacija je u Šejkovači kod Sanskog Mosta i u Modriči. Ni u Mostaru u Sutini nije neka posebno dobra situacija, ali u Modriči i Šejkovači pored Sanskog Mosta uslovi u kojima se drže posmrtni ostaci jesu izuzetno loši”, kaže Kulaglić, te dodaje da u Šejkovači dezinfekcija i dezinsekcija tog prostora nije urađena godinama, te da su prozori polupani.

Kulaglić naglašava da se u BiH još uvijek traga za 7.573 posmrtna ostatka nestalih i da nije uloženo dovoljno truda da bi se ovaj problem riješio.

Albina Sorguč


This post is also available in: English (English)