Analiza

Izbor rukovodstva VSTV-a bez reformi nedovoljno za vraćanje povjerenja u pravosuđe

9. Februara 2021.17:32
Izbor novog rukovodstva Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) bez provedenih reformi u pravosuđu teško da će predstavljati promjenu u odnosu na ranije izabrano rukovodstvo, niti će njime biti omogućeno vraćanje povjerenja javnosti, smatraju sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).


Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Foto: BIRN BiH, arhiv

Izbor novog predsjednika i dva potpredsjednika VSTV-a predviđen je među prvim tačkama sjednice koja se održava u srijedu i četvrtak. Novo rukovodstvo bira se nakon ostavke ranijeg predsjednika Milana Tegeltije. On je u decembru 2020. godine podnio ostavku na funkciju predsjednika i člana Vijeća.

Ovu odluku Tegeltija je donio nakon što je zaključkom Vijeća pozvan da razmotri mogućnost podnošenja ostavke na mjesto predsjednika VSTV-a BiH nakon objavljenog audiosnimka razgovora između Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju.

Podnošenje ostavke od Tegeltije je na toj sjednici tražilo devet od 14 prisutnih članova Vijeća, dok je za zaključak o razmatranju ostavke, zbog narušavanja partnerstva između VSTV-a i njegovih strateških međunarodnih partnera, glasalo njih sedam, uključujući i Tegeltiju.

Članovi VSTV-a koje je BIRN BiH kontaktirao nisu željeli komentarisati novi izbor rukovodstva ovog tijela. Niko od članova do sada nije javno potvrdio svoju kandidaturu.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u BiH kaže za BIRN BiH kako bi trebala postojati transparentnija procedura kandidature, pri čemu bi bili predviđeni kriteriji i naloženo predstavljanje programa kandidata.

“Međutim, ni same procedure ne garantuju integritet procesa. Otvaranje procesa bi bilo osiguranje da su pravi kandidati izabrani”, navodi Korajlić.

Biranje novog rukovodstva po starim pravilima

Izbor predsjednika i dva potpredsjednika Vijeća propisan je Zakonom o VSTV-u pri čemu svaki član Vijeća može predložiti kandidata za poziciju predsjednika, uključujući i sebe.

“Izbor predsjednika vrši se tajnim glasanjem zaokruživanjem imena ili broja pored imena kandidata na glasačkom listiću”, navedeno je u Zakonu.

Na posljednjim izborima rukovodstva VSTV-a 2018. godine Željka Radović je predložila Tegeltiju za predsjednika, nakon čega je on kao jedini kandidat i izabran za ovu funkciju.

Kandidate za potpredsjednike predložila je Berina Alihodžić. Kao jedini prijedlog, za potpredsjednice su izabrane Jadranka Lokmić Misirača i Ružica Jukić.

Korajlić smatra da izbor novog rukovodstva nije dobro započeo, te da se nakon ostavke bivšeg predsjednika moglo vidjeti “nesnalaženje i nepokazivanje znanja u funkcioniranje sistema”, što prema njenim riječima ne ulijeva povjerenje u novi izbor.

“Možda se možemo nadati da u prvom periodu nećemo imati afera jer je i prethodnom rukovodstvu trebalo neko vrijeme. Međutim, dok god ne budemo imali ozbiljnu reformu izbora članova i uspostavu integriteta, mislim da će se ovo ovako održavati”, kaže Korajlić.

Ona pojašnjava kako situacija sa nacionalnim ključem utječe na to da li su izabrani najkvalitetniji kandidati.

“Time se proces izbora sve više subjektivizira, zbog čega je potrebno sve zakonski definirati”, smatra Korajlić.

Zakonom o VSTV-u je propisano da predsjednik i dva potpredsjednika ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda, ali Zakonom nisu predviđeni propisi o nacionalnom balansu rukovodećih pozicija na nivou države.

Branko Perić, sudija Suda BiH i bivši predsjednik VSTV-a, smatra da se “priča oko novog predsjednika neće dobro završiti”, navodeći kako je “od 2004. godine na čelu Vijeća je član srpske nacionalnosti”.

“Ne vidim da gore sjede ljudi koji znaju šta su strateški pravci i ne mislim da ima nade po pravosuđe”, kazao je Perić, dodajući kako se Vijeće ne treba oslanjati na raspored drugih institucija po etničkom principu.

“VSTV treba biti tačka od koje počinje primjena principa etničke ravnopravnosti”, rekao je Perić.

VSTV dio problema pravosudne zajednice


Kompleks pravosudnih institucija BiH. Foto: BIRN BIH

Prema ranije objavljenim izvještajima o stanju u pravosuđu u BiH, VSTV je označen kao dio problema, pri čemu se u Izvještaju stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini, takozvanom Priebeovom izvještaju, navodi kako je VSTV propustio priliku da uspostavi integritet.

“Ozbiljni propusti pravde su postali vidljivi zbog nedostatka liderskih sposobnosti, navoda politizacije i sukoba interesa, neefikasne organizacije, otvorenosti i transparentnosti, i konačno, nesposobnosti da provede reforme”, navodi se u izvještaju.

Da bi se stanje u VSTV-u počelo popravljati potreban je novi Zakon o ovoj instituciji, smatra Vehid Šehić, bivši sudija i predsjednik Foruma građana Tuzla koje je predložilo Nacrt zakona o VSTV-u.

“Ovo je izbor po starom Zakonu. Mora se donijeti novi zakon i po njemu izabrati članove VSTV-a i onda izvršiti reizbor sudija i tužilaca u BiH, te kroz taj reizbor otkloniti truhlo tkivo u tužilaštvima i sudovima koje je generator velikog nepovjerenja građana”, kaže Šehić, dodajući kako od novog izbora rukovodstva ne očekuje puno.

“Ja ne znam ko će biti izabran, ali ne očekujem ništa posebno, jer kad se vraća povjerenje, to je dug period, a mnogo je toga što ne valja ni u sudskoj ni tužilačkoj vlasti”, navodi Šehić.

Korajlić smatra da se s obzirom na izmijenjen odnos snaga u VSTV-u “možda promisli pri izboru novog rukovodstva”.

“Ipak, na sceni su brojni pritisci i lobiranja, opet se izbor vrši na osnovu interesnih lobiranja sa različitih strana, što političkih, što unutar samog pravosuđa, pa ne možemo očekivati da sam izbor bude utoliko objektivan i da se zasniva na zaslugama, kompetencijama i objektivnosti u radu”, kaže Korajlić.

Zbog toga, kako navodi, smatra da se promjenom rukovodstva ništa neće promijeniti.

“Dok god ne budemo imali novi, ozbiljniji zakon o VSTV-u koji će zamijeniti način funkcionisanja, ovo je sve nastavak iste prakse”, kaže Korajlić.

Izmjene Zakona o VSTV-u u proceduri su od 2018. godine, ali još nisu predlagane Parlamentu. Njima se namjeravaju riješiti nedostaci u pogledu imenovanja i disciplinskih postupaka, sukoba interesa, te prijave imovinskog stanja.

Nermina Kuloglija