Sudija u predmetu Azre Miletić tražio izuzeće
Azra Miletić. Foto: BIRN BiH
Ćosić je, kako saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), u maju 2018. godine, prije početka procesa protiv suspendovane sutkinje Državnog suda Azre Miletić, podnio zahtjev za svoje izuzeće navodeći da je “blizak prijatelj sa sinom optužene, te da, u skladu s kodeksom sudijske etike, postoje okolnosti koje bi eventualno mogle izazvati razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost od strane stranaka i branilaca”.
Nekoliko dana kasnije, na Općoj sjednici sudije Općinskog suda donijele su jednoglasnu odluku kojom je odbijen Ćosićev zahtjev.
“Ne postoji sumnja da će sudija postupati nepristrasno”, navodi se u odluci koju je Sud dostavio.
BIRN-u BiH je informacija o zahtjevu sudije Ćosića za izuzeće postala poznata početkom 2021. godine.
Advokatica Mirna Delalić je za BIRN BiH pojasnila da je Zakonom o krivičnom postupku BiH propisano da sudija ne može vršiti sudijsku dužnost u šest slučajeva, između ostalog i onda kada postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu pristrasnost.
“Sudija je sam dužan da zatraži svoje izuzeće ukoliko postoje ove okolnosti i prekine svaki rad na tom predmetu i o tome obavijesti predsjednika suda, a svakako izuzeće može tražiti i stranka ili branitelj”, navela je Delalić, dodavši kako se zahtjev za izuzeće može podnijeti i nakon početka glavnog pretresa ukoliko se za razlog sazna kasnije.
Jesenka Rešidović, braniteljica optužene Miletić, nije odgovorila na upit zašto Odbrana nije podnijela zahtjev za izuzeće sudije. U odgovoru BIRN-u BiH je navela kako sud prije donošenja odluke razmatra sve činjenice i okolnosti, uključujući i one koje su navedene u zahtjevu za izuzeće i druge od značaja.
“U konkretnom slučaju Odbrana nema nikakvog razloga da sumnja da su sudije Općinskog suda u Sarajevu na Općoj sjednici postupile drugačije”, navela je Rešidović.
Također je navela kako je odluka o izuzeću sudije donesena “znatno ranije nego što je Odbrana i obaviještena ko će biti postupajući sudija”.
“U trenutku kad je Odbrana od strane Suda obaviještena o datumu početka suđenja i o tome ko će biti postupajući sudija, o zahtjevu za izuzeće je već bilo odlučeno od strane Opće sjednice Općinskog suda u Sarajevu, i na takvu odluku strane u postupku nemaju pravo na žalbu”, navela je Rešidović.
Prema Zakonu o sudovima Federacije BiH, opću sjednicu suda čine sve sudije tog suda, a njome rukovodi predsjednik suda.
Predmet protiv suspendovane sutkinje Suda Bosne i Hercegovine se prvobitno vodio pred Državnim sudom, gdje je Miletić proglašena krivom da je primila dio obećanog dara preko posrednika S-1, u iznosu od najmanje 3.000 eura, radi pogodovanja u predmetu protiv Rame Brkića i Senada Šabića.
Proglašena je krivom što je, kao službena osoba u institucijama BiH, od posrednika S-1 prihvatila obećanja dara u vidu novca, a potom i primila dio obećanog dara, odnosno novca, kako bi se Brkiću i Šabiću umanjila kazna ili da se oslobode krivnje u žalbenom postupku.
Tada joj je izrečena mjera zabrane vršenja poziva nosioca pravosudne funkcije od tri godine od dana pravosnažnosti odluke, a od nje je ovom presudom bilo predviđeno oduzimanje imovinske koristi u iznosu od 3.000 eura.
Ovu presudu je ukinulo Apelaciono vijeće i vođenje daljnjeg postupka prebacilo na sarajevski Općinski sud, gdje je suđenje Miletić počelo krajem novembra 2018. godine.
U završnoj riječi Tužilaštvo Kantona Sarajevo je zatražilo da se optužena proglasi krivom i da joj se izrekne mjera zabrane vršenja pravosudnih funkcija, dok je Odbrana zatražila da sutkinja bude oslobođena optužbi.
Iz Tužilaštva su za BIRN BiH rekli kako ne žele komentarisati sudske odluke, a sudija Ćosić nije odgovorio na upit.