Željezni most kod Doboja. Foto: Arnes Grbešić
Svjedok Duško Mitrović je kazao da nije znao šta će ga dočekati u Grapskoj u ljeto 1992., ne mogavši se sjetiti preciznog datuma.
“Nismo znali šta će biti tu, nismo znali da će biti leševa, samo da idemo u Grapsku. Ja sam išao kamionom, a ovaj drugi utovarivačem. Bila je kamara šljunka, a u toj kamari su dva-tri leša bila nekompletna, kosti uglavnom. Mi smo to utovarili i otišli”, rekao je Duško Mitrović.
Po dolasku na lokaciju, kako je pojasnio, zatekao je nekoliko policajaca i “Luisovih” vojnika, koje nije mogao prepoznati, niti je znao sa sigurnošću objasniti ko su oni.
“To je čovjek, došao prije rata i predstavio se kao Luis, niko ne zna ko su i odakle su došli. S njima nije bilo prijatno raditi, niti šta pričaju, niti išta. Izgledalo je kao da nas je naša komanda poslala njima u ispomoć”, kazao je Mitrović.
Tužilac Džermin Pašić je priložio raniji iskaz svjedoka u kojem je rekao da je na tom mjestu gdje je kupio tijela i ostatke srušenih kuća, ubijeno i spaljeno 28 civila. Na upit sudije Davorina Jukića da li se sjeća ovog iskaza, svjedok je odgovorio da se ne sjeća.
“Sjećam se samo da su tako meni pričali da je bilo 28 lica, ja to nisam znao”, kazao je svjedok.
Mitrović je rekao kako je još uvijek bilo malo vatre na jednoj od srušenih kuća i kako su kosti sagorjele, te da je neke od njih morao rukama ubacivati u kašiku, a potom u kamion. On je kazao da je utovar trajao dva-tri sata, ali da se ne sjeća koliko tura je prevezao.
“Teško je izbrojati ture, davno je to bilo. Sanduk na kamionu je imao oko šest-sedam kubika”, rekao je Mitrović.
Kako je kazao, s njim je išao jedan čovjek koji mu je govorio na koju lokaciju će iskipati kamion, a što je, po njegovom sjećanju, bilo u dolini pored rijeke Bosne.
“Nije bila iskopana jama, na površini smo ostavili”, odgovorio je svjedok sudiji Jukiću, dodavši da ne zna da li je neko poslije njih iskopao kosti iz šute.
Ovaj svjedok iskaz je dao na suđenju Borislavu Paravcu, Andriji Bjeloševiću i Milanu Saviću. Prema optužnici, Paravac je bio predsjednik Kriznog štaba, Bjelošević načelnik dobojskog Centra službi bezbjednosti (CSB), a Savić njegov zamjenik. Na teret im se stavlja da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu u periodu od maja 1992. do kraja 1993. godine, progonom civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva – ubistvima, zatvaranjem i drugim nečovječnim djelima.
Sud će 1. februara na statusnoj konferenciji saslušati vještaka neuropsihijatrijske struke na okolnosti zdravstvenog stanja optuženog Milana Ninkovića, čiji je slučaj zbog bolesti ranije izdvojen iz ovog predmeta, te donijeti odluku o ponovnom spajanju.
Ukoliko ne dođe do spajanja predmeta “Paravac” i “Ninković”, suđenje u ovom predmetu bit će nastavljeno 16. februara.
