Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Mjesto na kojoj je bila tabla s imenom Radovana Karadžića. Foto: N1

“Tabla je uklonjena, ali vam ništa o tome više ne možemo reći”, potvrđeno je za BIRN BiH iz Studentskog centra Pale.

Danas je Karadžićeva kćerka Sonja Karadžić-Jovičević održala konferenciju za medije na kojoj je obrazložila svoj stav o tabli na kojoj se nalazi ime njenog oca, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine u Bosni i Hercegovini.

“Krajnje je vrijeme da se ime Radovana Karadžića prestane koristiti zbog prepucavanja ili kao sredstvo za treniranje strogoće, sa posljedicama koje se ne mogu predvidjeti i koje opet mogu da trpe potpuno nevini ljudi”, rekla je Karadžić-Jovičević.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u novembru je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija kazao kako predsjedavajući Predsjedništva Milorad Dodik treba ukloniti tablu s imenom Radovana Karadžića. Inzko je tada rekao da bi Dodik mogao biti sankcionisan zabranom putovanja u zemlje Evropske unije ukoliko to ne bude učinjeno.

Studentski dom na čijem se ulazu nalazio natpis “Dr. Radovan Karadžić” otvoren je u martu 2016. godine, a tablu je otkrio sam Dodik zajedno sa članovima Karadžićeve porodice.

Karadžić je pred Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid počinjen u Srebrenici, te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.