Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Enes Ćurić. Foto: BIRN BiH

U odluci Ustavnog suda je navedeno da je Enes Ćurić podnio apelaciju smatrajući da mu je presudama Suda BiH povrijeđeno pravo na pravično suđenje, kao i da je došlo do proizvoljne primjene prava.

U apelaciji je ukazano da je u žalbi na prvostepenu presudu istaknuto da radnje koje su opisane ne predstavljaju nečovječno postupanje, imajući u vidu da lica koja su trebala biti upotrijebljena kao živi štit u konačnici nisu ni bila upotrijebljena na taj način i da je time izostala posljedica, odnosno suštinski elementi nečovječnog postupanja.

“Ustavni sud nije mogao zaključiti da su redovni sudovi proizvoljno primijenili materijalno pravo na apelantovu štetu, niti da su presude bez jasnog obrazloženja, što bi rezultiralo kršenjem Evropske konvencije (…) Ustavni sud zaključuje da nema povrede prava na pravično suđenje”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH.

U decembru 2018. godine Apelaciono vijeće Suda BiH povećalo je kaznu Ćuriću, te ga je osudilo na osam godina zatvora zbog zločina počinjenih 1993. godine protiv civila hrvatske nacionalnosti u naselju Bijelo Polje kod Mostara.

On je osuđen zbog učešća u protivzakonitom zatvaranju, nečovječnom postupanju i prisiljavanju na prinudni rad hrvatskih civila u Bijelom Polju kod Mostara.

Zajedno s njim, istom presudom, Ibrahim Demirović je osuđen na 13, a Habib Čopelj na pet godina zatvora, dok je Apelaciono vijeće potvrdilo oslobađajuće presude za Samira Kresu i Mehmeda Kaminića.

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.