Ramiz Dreković. Foto: BIRN BiH
Vještak Milan Vrdoljak, profesor na Mašinskom fakultetu u Zagrebu, kazao je da je nalaz sačinio sa profesorom Slobodanom Jankovićem, koji je radio vještačenja pred Haškim tribunalom. Nalaz su dostavili 29. oktobra 2018., a određene izmjene poslali su 14. oktobra 2020. godine.
Vještak je rekao da su na osnovu fotografija kratera nastalih, prema policijskom zapisniku, 3. juna 1995. godine u Kalinoviku, zaključili da se vjerovatno radilo o projektilu 120, 130 ili 155 milimetara, a da je u pitanju najvjerovatnije bila haubica 122 milimetra.
Dio izvještaja, koji se odnosi na pravac doleta granata, kako je objasnio Vrdoljak, dopunjen je dodatnim izračunima. Naveo je da su prvobitno bila obavljena samo statička razmatranja, a kasnije su dodati i dinamički uticaji dva elementa – brzine i ugla.
Na osnovu dopunjenih izračuna, vještaci su zaključili da je azimut bio između 273 i 294 stepena. Vrdoljak je kazao da je sa prvobitnim izračunima taj raspon bio između 270 i 290 stepeni.
Prema njegovim riječima, novi brojevi ne predstavljaju suštinsku promjenu. Napomenuo je da druga poglavlja nisu mijenjana.
Na mapi na kojoj je ucrtan očekivani azimut, kako je rekao vještak na pitanje tužioca Milanka Kajganića, vide se mjesta Argud i Odžaci.
Vrdoljak je kazao da su analizirali tri kratera, od kojih jedan na mjestu na kojem je nastradala djevojčica.
Dreković je optužen da je, kao komandant Četvrtog korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. naredio artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići (opština Konjic) neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku, u kojima je jedna 15-godišnjakinja poginula, a nekoliko civila ranjeno.
Odbrana je prigovarala tražeći da se ne prezentuje novi nalaz vještaka, ocijenivši da je potpuno drugačiji od prvobitnog. Branilac Mirsad Crnovršanin je rekao da je novi nalaz Odbrani dostavljen mejlom prije deset dana, a da su potpisanu kopiju dobili jutros.
On je dodao da su ispravljeni dijelovi zaključaka, da su drugačije fotografije i prilozi, te da vještak ne smije izlaziti izvan okvira naredbe. Predložio je da se predstavi isključivo prvobitni izvještaj.
Tužilac Kajganić nazvao je ove navode nevjerovatnim, napomenuvši da su mu vještaci javili da su radili dodatna mjerenja i ispitivanja, te da žele dopuniti izvještaj kako ne bi bilo prigovora na metode koje su koristili. Naveo je da njemu kao tužiocu ta pitanja nisu bitna.
Vijeće je dozvolilo da vještak predstavi nalaz, navodeći da će imati u vidu prigovore Odbrane kada čuje o kakvim se korekcijama radi.
Odgovarajući na unakrsna pitanja branioca Kadrije Kolića, Vrdoljak je kazao da je magistrirao i doktorirao na temu aerodinamike i da se bavio vještačenjima zrakoplovnih nesreća, a da mu je ovo prvo ove vrste.
On je kazao da je profesor Janković radio izračune, a da je on vršio provjere, te da su zajedno sačinili tekst izvještaja.
Na brojna pitanja o razlikama u izvještajima, Vrdoljak je odgovarao da je nova verzija samo nadopunjena izračunima dinamičkih elemenata. Navodio je da je zbog te dopune došlo i do pomjeranja stranica.
On se nije složio sa braniocem da je drugačija formula po kojoj su vršeni izračuni, kao i da su “svjesno izbjegli” skicu lica mjesta.
Kolić je ocijenio da su u pitanju dva nalaza i zatražio da nastavi ispitivati vještaka nakon konsultacija sa stručnim licima, te da dobije sve dokumente koje je vještak koristio.
Vrdoljak je rekao da su pregledali dokumentaciju koju im je dostavilo Tužilaštvo i da su u izvještaju naveli dokumente koje su koristili.
Vijeće je naložilo vještaku da precizira tačno koje je dokumente koristio, uključujući i karte, te nastavak ispitivanja zakazalo za 23. novembar.
