This post is also available in: English
Josip Grubeša, državni ministar pravde. Izvor: BIRN BiH
“Nakon ove dvije godine u kojima sam predvodio pregovore, Strategija, na kojoj su radili renomirani stručnjaci, danas je ugledala svoje svjetlo dana na sjednici Vijeća ministara”, rekao je Grubeša.
Prema Grubeši, koji je kazao da je radio na pregovorima za usvajanje, politički predstavnici su tražili izmjene u smislu jasnijeg definiranja, što je učinjeno Aneksom B.
“Njime je definirano da Tužilaštvo BiH u roku 90 dana dostavi statističke podatke – broj lica koja su pravosnažno presuđena i koja je vrsta presude, broj lica koja se nalaze u žalbenom postupku, broj lica koja su pod istragom i protiv kojih je obustavljena, i broj lica protiv kojih nije pokrenut postupak, koji nisu uzeti u rad od 2004. godine”, rekao je u obraćanju Grubeša te dodao da je ovim aneksom reducirano Nadzorno tijelo uvedeno u Sud i Tužilaštvo BiH, te međunarodni predstavnici kao promatrači bez prava glasa.
Pitanje regionalne saradnje, kako je kazao, regulirat će se po međunarodnom pravu.
Na pitanje BIRN-a BiH o regionalnoj saradnji koju Strategija tretira, a u vezi s tim da susjedne države ne priznaju pojedina krivična djela iz Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH), ministar Grubeša je rekao da se ne može utjecati na zakonodavstvo susjednih zemalja, već da se mogu donositi zakonska rješenja u BiH.
Također, ministar Grubeša je kazao kako će se ovom Strategijom Tužilaštvu BiH omogućiti lakša disperzija manje složenih predmeta.
Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina je usvojena u decembru 2008. godine. Najsloženiji predmeti, prema Strategiji, trebali su biti završeni u roku od sedam godina na državnom nivou – do čega nije došlo – a preostali u roku od 15 godina. Državno tužilaštvo nije ispoštovalo svoju obavezu da se bavi isključivo najsloženijim predmetima.
U radu su, kontinuirano u proteklih 15 godina, imali i veliki broj predmeta koji su svojom složenošću trebali biti delegirani mjesno nadležnim sudovima na procesuiranje. Kako rok nije ispunjen, osnovana je Radna grupa za izradu izmjena i dopuna dokumenata, koju su činili stručnjaci iz Suda i Tužilaštva BiH i drugih institucija. Tako je 2018. sačinjena Revidirana strategija – koja je predviđala da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine – koju je danas na vanrednoj sjednici usvojilo Vijeće ministara.
U izmijenjenoj Strategiji je navedeno da u Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano 4.500 poznatih počinilaca, i isto toliko predmeta u kojima nije poznat počinilac. Na sudovima entiteta i Brčko distrikta je oko 200 predmeta u kojima je poznat počinilac ratnih zločina. Jedan od ciljeva usvojene Strategije je i osiguranje efikasnog raspoređivanja predmeta na niže sudove, čija dinamika do sada nije bila adekvatna.
