Suđenje

Ristanić: Svjedoci Odbrane bez kontakta s optuženim

16. Septembra 2020.17:08
Na suđenju za zločine počinjene u Brčkom, svjedoci Odbrane su kazali da poznaju optuženog Đorđa Ristanića iz viđenja, ali da tokom rata nisu imali direktnog kontakta s njim.

Đorđe Ristanić. Foto: BIRN BiH

Stevan Stević, svjedok Odbrane Ristanića, izjavio je kako se 4. ili 5. maja 1992. godine iz Beograda vratio u selo Trnjake u blizini Brčkog.

“To selo je udaljeno 12-13 kilometara istočno. Kako smo prije rata imali rasporede prema kojima sam ja bio u rezervnoj miliciji, prijavio sam se u rezervnu miliciju u svom selu”, ispričao je Stević i dodao kako je bio zadužen za obezbjeđenje objekta “Tesla”.

Prema njegovom svjedočenju, rezervnu miliciju napušta 17. ili 18. maja, kada se formira Izvršni odbor, u kome biva imenovan za savjetnika predsjednika za razvoj i društvena pitanja.

Na pitanje braniteljice Lejle Čović o načinu rada Izvršnog odbora, svjedok je odgovorio kako je predsjednik bio Mile Marković, koji je bio “dobar privrednik”, te je pokušavao stabilizirati stanje i napraviti planove pokretanja proizvodnje i privrede, zbog čega “nije puno sastančio”.

“Na jutarnjim brifinzima je davao zadatke”, rekao je svjedok.

U daljnjem svjedočenju je kazao kako optuženog Ristanića poznaje budući da su “otprilike generacija” i da ga “zna iz grada”, dodavši kako tokom maja 1992. godine nije bilo potrebe da ima kontakte s njim.

Kako je rekao, kasnije, kad je Izvršni odbor bio premješten u zgradu Općine tokom augusta, sretali su se po hodnicima jer je Ristanić bio predsjednik Općine.

Ristanić je, kao nekadašnji predsjednik Ratnog predsjedništva u Brčkom, optužen da je u periodu od aprila do decembra 1992. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon Bošnjaka i Hrvata – ubistvima, zatvaranjem, mučenjima i drugim djelima.

Na suđenju protiv Ristanića svjedočio je i Momir Crnić, koji je, kako je kazao, od početka 1992. do maja iste godine bio specijalista anesteziolog u Općoj bolnici Brčko.

Kako je Crnić ispričao, situacija od januara do aprila 1992. godine je bila neizvjesna, ljudi su bili psihički opterećeni, a od početka maja 1992. godine “nastaje haos”.

“Ja sam 30. aprila krenuo na posao, bila je barikada, a ja sam pokazao propusnicu naoružanom momku, koji me pustio”, ispričao je Crnić, pojasnivši kako je propusnicu ranije dobio od direktora bolnice da bi u slučaju zaustavljanja mogao proći do bolnice.

“U bolnici je bio haos, dovlačili su povrijeđene s mosta. Direktor je na kratkom sastanku rekao da je haos i da ostavlja nama na volju šta ćemo”, kazao je Crnić, dodavši da je on radio do 12, te se vratio u stan, nakon čega više nije dolazio na posao jer se osjećao nesigurno.

Crnić je izjavio kako je nakon toga u područnoj ambulanti organizirao stacionar, gdje je ostao do 7. maja, kada ga dvojica vojnika odvode u bolnicu u Brčko.

“Bilo je dosta bolesnika. Mene su ta dva vojnika dovela do kancelarije bivšeg direktora i rekli da ću ja biti direktor bolnice”, ispričao je svjedok i dodao kako je na to samo kazao “dobro”.

Kako je posvjedočio, u bolnici su radile i osobe nesrpske nacionalnosti, od kojih su neke ostale da rade do kraja rata, a neke su izrazile želju da idu, te su preko Crvenog križa i otišle.

“U gradu je tada bila ‘zoologija’, ja sam to tako zvao”, rekao je svjedok, objasnivši da je ovaj naziv koristio zbog prisustva brojnih paravojnih formacija čiji su nazivi bili “Leptiri”, “Tigrovi”, “Osovi” i sl., te da su svi oni imali šarene uniforme i potrebu da naređuju.

Na pitanje braniteljice Čović da li poznaje optuženog Ristanića, Crnić je odgovorio da ga poznaje iz viđenja, ali da nije imao kontake s njim i da se, tokom njegovog obnašanja funkcije direktora, Ristanić nije miješao u poslove bolnice.

Upitan od Tužilaštva BiH o organima koji su funkcionirali u Brčkom, svjedok je kazao kako je funkcionirao Izvršni odbor i predsjednik Općine, a da saznanja o dešavanjima u gradu nema puno budući da je bolnica bila na drugom kraju grada.

Na ovom ročištu Tužilaštvo BiH je zatražilo da se prema optuženom Ristaniću nastave mjere zabrane, dok je Odbrana navela kako se protivi mjeri zabrane putovanja, ističući činjenicu da se optuženi uvijek javljao na pozive Suda BiH. Odluku o mjerama zabrane Sud BiH će donijeti naknadno.

Nastavak suđenja zakazan je za 14. oktobar.

Nermina Kuloglija