Pandemija će ostaviti trajne posljedice na “velike” sudske procese

Zbog manjka prostornog kapaciteta u Sudu Bosne i Hercegovine dodatno se usporava procesuiranje ratnih zločina, jer su preporuke kriznih štabova da se suđenja s velikim brojem optuženih i branilaca obustave do daljnjeg.

“Zbog specifičnosti situacije, suđenja se organizuju u postojećim sudnicama samo u jednoj smjeni, dok se raspoložive sudnice ravnomjerno raspoređuju na ročišta Odjela I, II i III. Nakon svakog završenog suđenja, vrši se dezinfekcija prostora, te sudnice nije moguće koristiti do sljedećeg dana, uz izuzetak u odnosu na pritvorske predmete iz razloga hitnosti”, rečeno je za BIRN BiH iz Državnog suda.

Odredbe Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (ZKP BiH) propisuju da nakon šest mjeseci od održavanja zadnjeg ročišta, stranke u postupku imaju pravo da traže ponovno pokretanje suđenja, što bi svakako bio ogroman problem za već preduge sudske procese.

“Zamislite situaciju da, nakon tri ili četiri godine suđenja za ratni zločin, neko zatraži mogućnost ponovnog pokretanja postupka. Ova situacija traje predugo i mislim da Sud BiH nije pronašao rješenje da prevaziđe situaciju iako je u mogućnosti da to uradi. Imamo sudnicu broj ‘šest’, koja omogućava tako nešto. Uvijek je poluprazna i smatram da suđenja u predmetima s više od pet optuženih mogu biti održavana u takvoj sudnici”, rekla je Lejla Čović, advokatica koja zastupa optužene u šest “velikih” predmeta na Državnom sudu, dodavši kako smatra da Sud nije uložio dovoljno napora za rješavanje ove situacije.

Ona je mišljenja da se suđenja koja imaju manji broj optuženih mogu češće zakazivati, kao i da se ovakvom situacijom krše prava optuženih koja su im zagarantovana konvencijama a koja se tiču efikasnog vođenja krivičnog postupka.

Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), smatra da predsjednici sudova trebaju riješiti pitanje organizacije prostora i korištenje resursa.

“Naša je odluka bila da tu procjenu ostavljamo predsjednicima sudova. Broj ljudi je suštinski neograničen, ali se moraju poštovati mjere. Nisam siguran da smo spremni da donesemo odluku o ukidanju zdravstvenih mjera zaštite. Zbog toga smo tu procjenu i organizaciju suđenja s velikim brojem učesnika ostavili predsjednicima”, kazao je Tegeltija.

Advokat Miodrag Stojanović već šest mjeseci nije prisustvovao suđenjima u pet “velikih” predmeta, gdje brani jednog od optuženih. Smatra da je pandemija sve u BiH, pa tako i sudove, zatekla nespremne. Posljedice će, rekao je Stojanović, biti ogromne.

“Imate dosta optuženih koji su u godinama, pa i kada krenu suđenja, bit će teško obezbijediti njihovo prisustvo u sudnicama, prvenstveno jer su rizična grupa. Isti je slučaj i sa svjedocima. To je još veći problem jer vrijeme čini svoje. Mnogi od svjedoka, što je meni poznato, mijenjali su adrese, tokom pandemije otišli kod djece u inostranstvo da žive. Kako ih ponovo obezbijediti da dođu u sudnicu?”, kazao je Stojanović za BIRN BiH.

Pravno je pitanje da li će suđenja morati početi iznova da se odvijaju, zbog proteka vremena po ZKP-u, rekao je Stojanović.

“Imate i problem sa sudskim vijećima. Neki od članova vijeća su bili pred penzijom, što znači da se postupci prilikom zamjene člana vijeća moraju voditi iznova. Stvorit će se jedna atmosfera haosa unedogled ako se ovako nastavi, a najveću cijenu plaćaju porodice žrtava, jer ionako predugo čekaju istinu o svojim najmilijim”, kazao je Stojanović.

Dugogodišnja advokatica i sutkinja Vasvija Vidović drugačijeg je mišljenja – da Sud BiH radi sve što je u njegovoj mogućnosti. Pravne posljedice su neminovne, smatra ona, ali ništa ne smije biti iznad ljudskog zdravlja, rekla je Vidović.

“Znate i sami da je virus ušao i u sam Sud BiH, kao i među advokate. Vrlo opasno je u vrijeme pandemije rizikovati s masovnim suđenjima, jer imamo i sudnica koje čak nemaju ni dovoljnu ventilaciju. Smatram da Sud BiH u okolnostima pandemije radi maksimalno efikasno i da se svi moraju prilagoditi situaciji kako bi se našla ta neka sredina”, kazala je Vidović za BIRN BiH.

Kao primjer sudske prakse navela je Veliku Britaniju, gdje je zabranjeno okupljanje više od pet osoba u jednoj prostoriji.

Po donošenju odluke o popuštanju mjera, počelo je zakazivanje pojedinih suđenja početkom juna ove godine, ali se do daljnjeg neće voditi suđenja s velikim brojem optuženih, potvrdila je tada za BIRN BiH Minka Kreho, predsjednica Krivičnog odjeljenja i sutkinja Suda BiH.

U odluci je navedeno da se ročišta mogu organizovati i zakazivati samo na način i u prostorijima u kojima je moguće obezbijediti adekvatnu fizičku distancu svih optuženih i ostalih učesnika u postupku. Trenutno se pred Sudom Bosne i Hercegovine vodi više od 15 predmeta koji imaju veći broj optuženih.

“Neće moći nikako, jer ima puno više predmeta sa deset i preko deset optuženih. Morat ćemo sačekati novu odluku Kriznog štaba, ili kad se ovaj virus smiri, pa da krenemo s tim suđenjima. Jer iako nam je sudnica ‘šest’ najveća, ne možemo. Možemo do šest optuženih tu da smjestimo. Ne možemo ni sedam, a kamoli 17 optuženih smjestiti. Nažalost, ne možemo te predmete još uvijek zakazivati”, rekla je Kreho ranije.