Vijest

Počelo iznošenje žalbi na presudu Ratku Mladiću

Obraćanjem predsjedavajuće Vijeća Mehanizma za Međunarodne krivične sudove, Prisce Matimba Nyambe, te uvodnim izlaganjem Odbrane počelo je ročište za iznošenje žalbi na prvostepenu presudu kojom je Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) osuđen na doživotni zatvor za genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini.


Ratko Mladić u sudnici. Izvor: MMKS

Ročište je počelo sa više od pola sata zakašnjenja zbog tehničkih problema, nakon čega se obratila predsjedavajuća Prisce Matimba Nyambe koja je u svom izlaganju podsjetila na odlaganje žalbenog postupka zbog zdravstvenog stanja optuženog Mladića i pandemije koronavirusa.

Ona je podsjetila na zaključke Prvostepenog vijeća, te kazala kako se ovaj predmet tiče krivične odgovornosti Mladića, osuđenog za genocid, zločin protiv čovječnosti, kao i udruženi zločinački poduhvat (UZP) i teroriziranje građana Sarajeva.

Pretresno vijeće je zaključilo da je Mladić učestvovao u UZP-u s ciljem da se uklone muslimani Srebrenice, ubistvima i nasilnim preseljenjem. Kako je rekla, Vijeće je zaključilo i da je Mladić učestvovao u UZP-u s ciljem da se zarobe pripadnici UNPROFOR-a kako NATO ne bi mogao da bombarduje Srbe.

Kako je navela sutkinja, Mladićeva Odbrana traži da Žalbeno vijeće poništi zaključke Pretresnog vijeća i da donese oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje, odnosno umanjenje izrečene kazne.

Tužilaštvo je, podsjetila je, uložilo žalbu po dva osnova – osporavajući oslobađajući dio s prijedlogom da se osudi za genocid u šest općina.

Mladić je odgovorio da treba “odbaciti žalbu Tužilaštva u kompletu”.

U uvodnom obraćanju, Mladićev advokat Dragan Ivetić rekao je da su imali tonskih problema, te da je osim toga njegova dužnost da podijeli informacije da branilac Branko Lukić i još jedan saradnik nisu u mogućnosti da prisustvuju.

“Stav koji je zauzela Srpska advokatska komora zabranjuje u principu da se ovakve stvari rješavaju putem videokonferencije”, kazao je Ivetić, uloživši prigovor na održavanje ročišta.

On je naveo da je kršenje ljudskih prava nastaviti postupak protiv nekoga ko nije adekvatnog zdravstvenog stanja da prati postupak.

Naveo je da prema ovim okolnostima, kao advokat treba da brani valjani sudski proces i prava njegovog branjenika koji je “s umanjenim sposobnostima i nesposoban da učestvuje u suđenju”.

“U ovom predmetu je većina donijela odluku ne konsultujući odluku medicinskih eksperata, što me dovelo u ovu poziciju, kršeći sve pravne standarde moje domaće jurisdikcije. U nekim slučajevima, takvo kršenje etike je spriječilo Lukića i konsultanta Zorka da prisustvuju, jer bi time izgubili položaj u komori. Naš klijent nije se odrekao svojih prava niti je to učinio advokat Lukić u njegovo ime”, dodao je Ivetić.


Advokat Ivetić. Izvor: MMKS

Neplanirani i neimenovani incidenti

Pravna zastupnica Peta-Louise Bagott je u uvodnom izlaganju pozvala Žalbeno vijeće da preinači osuđujuću presudu. Kako je rekla, pred ovim Sudom je neophodno primijeniti stroga pravila tereta dokazivanja i poći od presumcije nevinosti.

“Ukoliko tužilaštvo propusti da zadovolji teret dokazivanja, onda optuženi mora da bude oslobođen”, kazala je.

Navela je da će Odbrana ukazati na pojedine greške Prvostepenog vijeća –  a prema njoj, “neke od njih su suštinske pravne greške sa kojima se Žalbeno vijeće nije hvatalo u koštac”.

Bagott se osvrnula na prvi žalbeni navod koji se odnosi na to da Odbrana smatra kako je Prvostepeno vijeće pogriješilo osuđujući Mladića za neplanirane i neimenovane incidente u kojima su izvršeni zločini.

Kako je rekla Mladićeva pravna zastupnica, neplanirani i neimenovani incidenti su zločini za koje je Mladić proglašen krivim, iako nisu jasno navedeni u optužnici.

“To su ustvari događaji u čijem slučaju svjedoci iznose optužbe na sudu, a Odbrana nije obaviještena o tome da se radi o događajima za koje se Mladić smatra odgovornim”, kazala je Bagott.

Bagott je navela da se optužnica ne može proširiti i da Odbrana tvrdi da je to greška Prvostepenog vijeća koje je Mladiću izreklo presudu za događaje koji nisu navedeni u optužnici.

Prema njenim riječima, Odbrana nije ni obaviještena o neimenovanim događajima i prvi put je za njih saznala kada je donesena presuda, kada se Prvostepeno vijeće pozvalo na njih.

Kao primjere je navela događaje u Srebrenici poput “oportunističkih ubistava” 13. i 14. jula, zatim događaje od 23. jula 1995., te snajperske paljbe i granatiranja 1992. i 1993. godine.

“U slučaju svakog od njih, nijedan od ovih događaja se ne spominje u rezimeu, umjesto toga su dio cijele priče o događaju koji jeste naveden u optužnici. Prvostepeno vijeće je pogriješilo što ih je smatralo incidentima. Sveobuhvatne formulacije ne mogu predstavljati blanko optužbu na osnovu koje se Mladić može osuditi. Tužilaštvo mora identifikovati šta su događaji”, rekla je Bagott.

Iznošenje žalbenih navoda prekinuto je do 12 sati, zbog pauze. U sudnici prisutni poštuju mjere izrečene zbog sprečavanja širenja koronavirusa, te sudnica potpuno drugačije izgleda u odnosu na ranija ročišta.

Emina Dizdarević Tahmiščija