Srijeda, 9 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Direktor evropskog ureda Amnesty Internationala Nils Muiznieks. Izvor: coe.int

Zvanična istraga raznih NVO-a i pojedinaca u Srbiji osumnjičenih za pranje novca i finansiranje terorizma kreirana je s ciljem zastrašivanja, kazale su međunarodne organizacije za zaštitu prava, a među njima i Amnesty International.

Srbijanska Uprava za sprečavanje pranja novca, koja je dio Ministarstva finansija, zatražila je od svih banaka u zemlji da dostave finansijske podatke za 20 pojedinaca i 37 NVO-a “kako bi se utvrdilo da li nabrojane organizacije i pojedinci imaju ikakve veze sa finansiranjem terorizma i pranjem novca”.

Direktor evropskog ureda Amnesty Internationala Nils Muiznieks nazvao je tu istragu djelom zastrašivanja.

“Ciljanje novinara i NVO-a po apsurdnim navodima za pranje novca i finansiranje terorizma predstavlja otvoreni čin zastrašivanja, posljednji u aktuelnoj kampanji srbijanskih vlasti da ušutkaju kritičare,” kazao je Muiznieks.

“Ova vrsta proizvoljne istrage koja posebno cilja na kritičare vlade narušava pravo na slobodu izražavanja i prijeti slobodi štampe. Ove istrage se moraju obustaviti,” dodaje on.

Glasnogovornica Evropske komisije za proširenje Ana Pisonero izjavila je da Komisija očekuje “dalje informacije od nadležnih, uključujući i one o kriterijima za odabir” predmeta istrage.

“Borba protiv pranja novca je važan stub integracije Srbije u EU. Istovremeno, osnaženo civilno društvo je ključna komponenta svakog demokratskog sistema, a državne institutcije ga trebaju prepoznati i tretirati kao takvo,” napisala je Pisonero na Twitteru.

Pedeset i sedam NVO-a i pojedinaca čije podatke traže srbijanske vlasti uključuju Balkansku istraživačku mrežu (BIRN), Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), Mrežu za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), Novosadsku novinarsku školu, oba glavna novinarska udruženja u Srbiji i veliki broj organizacija za zaštitu prava, uključujući i Građanske inicijative, YUCOM, Beogradski centar za bezbjednosnu politiku, Helsinški komitet za ljudska prava i Fond za humanitarno pravo.

Spisak pojedinaca uključuje veliki broj uposlenika BIRN-a, direktora CINS-a Branka Čečena, direktora TV Newsmax Adria Srbije i bivšeg urednika BIRN-a Slobodana Georgieva, te novinare Biljanu Stepanović i Vukašina Obradovića. Navodi se i ime opozicionog političara Vuka Jeremića.

Oko 130 organizacija cvilnog društva pozvale su Upravu za sprečavanje pranja novca da predoči osnove sumnje i opravda zašto je naredila vanredno prikupljanje informacija od banaka.

“Pošto su na spisku brojne organizacije i pojedinci koji se bave istraživačkim novinarstvom, zaštitom ljudskih prava, transparentnošću, filmskom produkcijom, razvojem demokratije, vladavine prava i dobročinstva nameće se zaključak da je u pitanju politička zloupotreba institucija i opasan pokušaj daljeg urušavanja vladavine prava u Srbiji,” navodi se u zajedničkom saopštenju.

Najčitanije
Saznajte više
Hrvatska kaznila državljanina BiH zbog veličanja Mladića
Sud je izrekao uslovnu kaznu 43-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je preminuo krajem augusta dok je služio doživotnu kaznu zatvora.
Beogradska veza: Vijećnik AfD-a pomagao ruskoj mreži kibernetičkog kriminala
Andreas Maul, gradski vijećnik njemačke krajnje desničarske stranke AfD, osnivač je srpske kompanije koju su Sjedinjene Američke Države sankcionirale zbog pomaganja ruskoj Aeza Grupi, kompaniji koja je pružala infrastrukturu za kibernetički kriminal.
Direktoru BIRN-a Crne Gore zabranjen ulazak u Srbiju