Slavko Milovanović Izvor: BIRN BiH
Milovanović je u januaru ove godine tužio Bosnu i Hercegovinu i zatražio odštetu za vrijeme provedeno pod mjerama zabrane koje su mu bile izrečene dok je trajao sudski postupak. Sud BiH ga je u novembru 2019. pravosnažno oslobodio optužbe da je, kao pripadnik rezervnog sastava Stanice javne bezbjednosti (SJB) Skelani kod Srebrenice, s grupom pripadnika vojnih, paravojnih i policijskih formacija, u maju 1992. godine u srebreničkom selu Rešagići učestvovao u napadu i naredio paljenje kuća bošnjačkih civila, iz kojih su žene i djeca bili primorani izaći.
Omer Ćemalović je rekao da je, nakon analiziranja dokumentacije i obavljenog psihijatrijskog intervjua, konstatovao da je kod Milovanovića duševna bol jakog intenziteta trajala 45 dana, 100 dana srednjeg, dok je 300 dana imao duševnu bol lakog intenziteta.
Nakon upita pomoćnice pravobranioca Nađe Hozić je li duševna bol kod Milovanovića trajala u kontinuitetu, svakog dana, vještak je pojasnio da je on u nalazu upotrijebio termin “javljala”, odnosno da je ona bila povremena.
“Kad se upotrijebi termin ‘trajala’, to podrazumijeva da je to tokom čitava 24 sata, a to nije moguće. U toku dana, bez obzira o čemu se radi, kolika je traumatizacija, uvijek će čovjek nekako ‘smetnuti’ to, nečim drugim će se baviti, tako da ne možemo govoriti o kontinuitetu od 14 sati”, naveo je Ćemalović.
Pravni zastupnik Petko Pavlović je u završnoj riječi kazao da su neopravdano izrečene mjere na duži vremenski period zabranile Milovanoviću slobodu kretanja, pravo na rad, komunikaciju s određenim osobama, pravo na liječenje u Srbiji, gdje je po osnovu rada ostvario penziju i zdravstveno osiguranje.
Sve to, prema Pavloviću, značajno je Milovanoviću narušilo ugled i čast, te je stvaralo strah od neizvjesnosti postupka. Mjere zabrane su urušile porodične i prijateljske susrete i socijalno ga marginalizirale, navodi on.
“Smatram da je tužbeni zahtjev osnovan i predlažem da ga Sud usvoji u cijelosti, kako je predmetnom tužbom i postavljen”, rekao je Pavlović.
U sudnici se nije spominjala visina odštetnog zahtjeva. Na osnovu zapisnika koji je BIRN-u BiH dostavljen od Suda, visina odštetnog zahtjeva iznosi 13.260 konvertibilnih maraka (KM).
Zamjenica pravobranioca Hozić je prigovorila na neosnovanost žalbe i odštetnog zahtjeva, smatrajući da Milovanović nije bio u pritvoru i da njegove mjere zabrane nisu bile najstrožije, te da javljanje svakih 15 dana u policijsku stanicu nije bilo od uticaja na vođenje svakodnevnog života i izvršavanje obaveza.
Kako je kazala, vještak nije našao umanjenje životne sposobnosti i utvrdio je da duševna bol nije bila kontinuirana.
Presuda će biti izrečena u zakonom propisanom roku i dostavljena strankama.
