Vijest

Spriječiti trijumfalizam kao fazu genocida u Srebrenici

Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu održana je naučna konferencija “Poricanje i trijumfalizam: porijeklo, utjecaj i prevencija”, na kojoj je problematizirano institucionalno negiranje genocida i masovnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini i retorika koja se pretvara u trijumfalizam – slavljanje genocida i nasilnika.


Naučna konferencija “Poricanje i trijumfalizam: porijeklo, utjecaj i prevencija”. Izvor: BIRN BiH

Virtuelna konferencija održana je u saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica i Institutom za islamsku tradiciju Bošnjaka.

Cilj ove interdisciplinarne konferencije sa naglaskom na sjećanje, poricanje, prevenciju i odgovornost, bio je okupiti međunarodne stručnjake za studije genocida i istražiti fenomen negiranja genocida u BiH.

Profesor Admir Mulaosmanović, jedan od govornika na konferenciji, kazao je da raste negiranje činjenica počinjenog zločina tokom rata u BiH, sa posebnim vrhuncem negiranja genocida koji se desio u Srebrenici. Negiranje genocida je nešto sa čim se društvo i akademska zajednica moraju suočiti, rekao je on i dodao da se mora učiniti sve kako ne bi došlo do posljednje faze genocida, a to je trijumfalizam.

“Trijumfalizam je 11. faza koju možemo da primijetimo u javnosti, čak i bosanskohercegovačkoj, odnosno u javnosti manjeg bosanskohercegovačkog entiteta. Prvenstveno, značaj ove konferencije, vjerujem, leži u tome”, kazao je Mulaosmanović.

On je napomenuo da zakon o negiranju genocida nije usvojen do obilježavanja 25. godišnjice genocida.

Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka, rekao je da Državni parlament treba da donese zakon o negiranju genocida i da je vrlo jasno kako “politička elita iz Republike Srpske to osporava”, što jeste istovremeno i negiranje genocida i jedan trijumfalizam, odnosno glorifikacija onoga što se dogodilo.

“To je zapravo naša obaveza, obaveza Parlamenta BiH, a naravno međunarodna zajednica je trebala već davno, kada je primijetila da je nemoguće da se desi u Parlamentu, da na neki način upotrijebi svoje ovlasti danas i da nametne taj zakon”, mišljenja je Turčalo.

Naveo je da je činjenica kako dio političkih elita praktično baštini glorifikaciju, ratne zločine i ratne zločince, što u prvom redu onemogućava transformaciju društva i države. Prema njegovim riječima, uloga akademske zajednice je da se fokusira na 11. fazu – trijumfalizam – i da se takvi fenomeni dekonstruišu i jasno ukaže ko to radi.

“Negiranje i trijumfalizam trebaju da budu osuđeni i takve stvari u budućnosti treba naprosto spriječiti”, dodao je on.

Ehlimana Memišević, docentica Pravnog fakulteta u Sarajevu, pozvala se na američku historičarku Deborah Lipstadt koja je napisala knjigu o rastućim napadima, poricanjima holokausta i genocida, u kojoj je istakla da su sjećanja, historija i istina ugroženi poricanjem genocida i da se to više ne može ignorisati.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić je mišljenja da nametanje Zakona o negiranju genocida neće riješiti problem te da negiranje genocida neće prestati zakonom.

“Negiranje genocida nije problem koji će nestati sa horizonta u onom trenutku kad neko kaže: ‘U ovom trenutku imamo zakon o negiranju genocida.’ Negiranje genocida je nešto što prestaje nakon dugog, upornog, dugotrajnog rada na stvarima poput obrazovanja, ulasku te teme u kurikulume, nastavne planove i programe, podizanjem svijesti”, rekao je Suljagić.

Na konferenciji je učestvovao 31 domaći i međunarodni stručnjak i istraživač za genocid, a konferencijom je moderirao direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Denis Džidić.

Emina Dizdarević Tahmiščija