Vijest

Šešelj nije ušao u Skupštinu Srbije

22. Juna 2020.15:23
Vojislav Šešelj, koji je 2018. godine osuđen za podsticanje ratnih zločina u selu Hrtkovci 1992. godine, neće više imati poslaničko mjesto u Skupštini Srbije jer na jučerašnjim izborima njegova Srpska radikalna stranka nije osvojila dovoljno glasova.

This post is also available in: English


Vojislav Šešelj. Izvor: BIRN BiH

Srbijanski ultranacionalista Vojislav Šešelj, lider Srpske radikalne stranke (SRS), 2018. osuđen za ratne zločine, više neće biti poslanik u Skupštini Srbije, jer jučer na izborima njegova stranka nije osvojila dovoljno glasova da pređe izborni cenzus.

Prema nepotpunim rezultatima, SRS je dobio nešto malo više od dva odsto glasova, što je ispod praga od tri procenta potrebnih za ulazak u Skupštinu.

Šešelj je važna ličnost u političkom životu Srbije od početka devedesetih godina. On i njegova SRS bili su faktor u Skupštini za vrijeme vladavine Slobodana Miloševića, nekada djelujući kao opoziciona stranka, a nekad kao dio vladajuće koalicije. Od 1998. do 2000. godine on je bio potpredsjednik Vlade.

Šešelj se 2003. dobrovoljno predao Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu, kako bi odgovorio na optužbe da je tokom ratova 1990-ih na području bivše Jugoslavije, kada je bio pokrovitelj paravojnih snaga koje su se borile u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, počinio ratne zločine.

Njegovo suđenje se vuklo godinama, a počelo je tek 2007. godine. U međuvremenu, njegova stranka je i dalje postizala dobre rezultate na izborima, sve do 2014. kada prvi put SRS nije uspio da uđe u Skupštinu.

Te iste godine, Šešelj se vratio u Srbiju nakon što ga je Haški tibunal tokom suđenja privremeno pustio iz pritvora na liječenje jer je bolovao od raka. Na vanrednim izborima 2016., SRS se ponovo vratio u Skupštinu.

MKSJ je Šešelja 2016. oslobodio krivice za ratne zločine, ali je u žalbenom postupku u aprilu 2018. nasljednik Haškog tribunala, Mehanizam za međunarodne krivične sudove preinačio odluku i osudio Šešelja u odsustvu na deset godina zatvora zbog podsticanja ratnih zločina nad Hrvatima u Hrtkovcima 1992. godine. No, zbog vremena koje je već proveo u pritvoru, nije otišao na izdržavanje kazne.

Prema zakonu u Srbiji, ako je poslanik osuđen na zatvorsku kaznu dužu od šest mjeseci, mandat mu prestaje. Ali, u slučaju Šešelja zakon nije bio primijenjen.

Kao poslanik Šešelj je negirao da je, između ostalog, u Srebrenici počinjen genocid. Tako je u februaru 2019. okupio svoje pristalice pred Višim sudom u Beogradu, uoči ročišta u postupku protiv bivšeg policajca optuženog za učešće u masakru nad Bošnjacima iz Srebrenice u selu Kravica 1995. godine.

Vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) osnovala su dva bivša Šešeljeva bliska saradnika, Aleksandar Vučić i Tomislav Nikolić, nakon što su prethodno napustili SRS.

 

Milica Stojanović


This post is also available in: English