Reportaža

Ljudi u pokretu dodatno stigmatizirani tokom pandemije

2. Juna 2020.17:40
Zatvaranje granica zbog pandemije znatno je otežalo kretanje i putovanje onih migranata i izbjeglica koji ne žele ostati u Bosni i Hercegovini, dok se stavovi vlasti i ljudi koji pomažu migrantima razilaze. U vrijeme pandemije ljudi u pokretu dodatno su stigmatizirani, navode volonteri koji im pomažu.

Migranti u Tuzli, arhiv. Izvor: BIRN BiH

Prema Odluci o određivanju mjera ograničavanja kretanja migranata na području Sarajevske županije, Vlada Sarajevske županije odredila je njihov smještaj u privremene prihvatne centre, kao i zabranu njihovog napuštanja za vrijeme proglašenog stanja nesreće.

Također je Vlada nadležnim organima BiH i Federacije BiH (FBiH) uputila i inicijativu za formiranje dodatnog privremenog prihvatnog centra na određenoj lokaciji na području Sarajevske županije.

Prema službenoj stranici Međunarodne organizacije za migracije BiH (IOM), u suradnji s Gradom Bihaćem i Vladom Unsko-sanske županije uspostavljen je šatorski kamp za hitne slučajeve “Lipa”.

Kako navode, ovaj kamp ima za cilj smještaj migranata i izbjeglica koji su boravili u nehumanim uvjetima, napuštenim objektima ili na ulicama, bez redovnih obroka i bilo kakvog vida medicinske njege, koja je, zbog trenutnog stanja uzrokovanog pandemijom koronavirusa, prijeko potrebna. Smještaj je dovoljan za 760 osoba, koje, kako tvrde, imaju tri obroka dnevno, neprehrambene artikle i medicinsku njegu.

“U kampu ‘Lipa’ se trenutno nalazi 1.000 migranata. Za njih vrijede isti uvjeti kao i za sve građane, što znači da su u izolaciji 14 dana od trenutka njihovog dolaska. Postoje prostori izolacije te mjesta za karantenu ukoliko netko bude pozitivan na COVID-19. Zasad nema nijedan zaražen migrant, kao i nitko od osoblja koje im pomaže, no ukoliko se dogodi pozitivan slučaj, i za njih postoji prostor samoizolacije”, kazao je ranije Peter Van Der Auweraert, šef misije IOM-a u BiH i subregionalni koordinator za Zapadni Balkan.

Kako Van Der Auweraert ističe, migranti su uglavnom jako mladi, od 18 do 25 godina, što nije najčešća kategorija teško oboljelih.

“Ovdje imamo specifičnu situaciju jer su migranti stalno u kontaktu i u skupinama, stoga su tijekom pandemije bili u izolaciji, no kada bi izašli, naravno, trebaju uzeti masku i rukavice. Također se pridržavaju svih uputa zdravstvenih stručnjaka, što podrazumijeva razmak između osoba i redovno pranje ruku”, objašnjava Van Der Auweraert.

Broj migranata je trenutno niži nego što je bio prije dolaska virusa u zemlju. Trenutno se u BiH nalazi oko 6.500 migranata u svim kampovima diljem zemlje, prema riječima Van Der Auweraerta, a razlog je u trenutnoj ograničenosti kretanja ljudi u državi, kao i migranata.

“IOM trenutno pomaže i nastavljat će pomagati svim izbjegličkim centrima sljedećih mjeseci. Također neki migranti prekidaju svoje putovanje zbog brojnih razloga i žele pronaći posao, tako da nudimo savjetovanje migrantima koji se odluče za taj korak. Trenutno nudimo samo savjetovanje, a kasnije ćemo nuditi i povratak onima koji se požele vratiti u svoju zemlju, no zasad je to nemoguće zbog zaustavljenog aeroprometa”, istaknuo je Van Der Auweraert.

Institucije stigmatiziraju migrante

Iz Crvenog križa FBiH poručuju da su njihovo osoblje i volonteri u odgovoru na migracije organizirani u najvećem obliku kroz mobilne timove koji rade na zdravstvenom i humanitarnom zbrinjavanju migranata.

“Migranti koji su smješteni u migrantskim centrima, također imaju odgovornost poštivati sigurnosne mjere i procedure za sprečavanje širenja koronavirusa, kao i svih drugih zaraznih oboljenja. Sve osoblje koje radi s migrantima posjeduje adekvatnu zaštitnu opremu kao što su maske, rukavice, viziri, zaštitna odijela i naočale, a procedura je da tokom rada i migranti trebaju imati maske i rukavice. Prostori u kojima se nalaze redovno se dezinficiraju. Kroz podjelu higijenskih setova također podižemo nivo higijene i zaštite kod samih korisnika”, poručuje Jasmin Nikšić, koordinator za zdravstvo u oblasti migracija Crvenog križa FBiH.

Migranti koji se nalaze u Tuzli, odlukom lokalnih vlasti koja je donesena krajem ožujka, imaju pravo na pomoć liječnika i testiranje na COVID-19, ali, prema općinskim odlukama, strogo je zabranjeno dijeljenje hrane, odjeće i bilo koje vrste pomoći migrantima, što je onemogućilo volontere koji im samovoljno pomažu da nastave s radom.

Jedan od takvih volontera – koji je želio ostati anoniman zbog, kako kaže, mogućeg govora mržnje i “moći organizacija koje ne rade svoj posao” – pomaže migrantima koji su na ulicama Tuzle.

“U kampove ulaze samo zaposleni, a ja informacije iz kampova dobijem kroz razgovor s njima. Dijelim im hranu, vodu, odjeću, obuću, katkad napunim telefone, što smatram da je čista ljudska solidarnost”, ističe on.

Pomaganje ljudima u pokretu, nastavlja, razumije samo onaj ko im također pomaže.

Anonimni volonter navodi kako nema nikakve informacije da je netko migrantima dao informacije, uputstva, rukavice, maske ili dezinfekcijska sredstva tijekom pandemije.

“Ono što znaju o trenutnoj situaciji, znaju preko društvenih mreža i digitalnih medija. Smatram da najveću krivicu zbog cijele ove situacije u našoj zemlji nose upravo organizacije koje su dobile novac iz raznih fondova da se brinu o njima. No, na sceni imate neuvjetne pretrpane kampove, unutar kojih, prema navodima izbjeglica, vlada nasilje i potpuno ignoriranje problema od strane svih”, kaže on.

Ljudi s ulice, kako ističe, najčešće pitaju i traže mjesto za tuširanje, medicinsku pomoć, hranu, obuću…

“Imaju ono što sami nabave ili što im daju građani. U kampovima ne vjerujem da imaju nešto posebno, no ne mogu govoriti jer za vrijeme pandemije nisam bio unutar kampa. No, ono što je najgora moguća stvar u ovoj pandemiji jeste da se ona koristi za dodatno stigmatiziranje. Njima je zabranjen izlaz iz kampa. Po kojem osnovu i zakonu? Ukratko, to je kršenje ljudskih prava na svakome koraku”, smatra ovaj anonimni volonter i aktivist.

Ministar sigurnosti FBiH i predsjednik Koordinacijskog tijela BiH za zaštitu i spašavanje Fahrudin Radončić, izjavio je da “migranti koji se slobodno kreću mogu biti najveće žarište za širenje koronavirusa”, što je povuklo pitanje samog mišljenja vlasti o migrantima. Tako je bez iznošenja dodatnih činjenica i informacija javnosti izjavio i da migranti mogu predstavljati “terorističke grupe koje su pobjegle iz svoje zemlje, ili kriminalne grupe, i ovdje će čekati godinu-dvije dana da uđu u zemlje EU, promijene identitet i sakriju svoju prošlost i odigraju ulogu ‘spavača’”.

U saopćenju Službe za poslove sa strancima se navodi da su sve stranke koje dolaze u prostorije dužne nositi zaštitnu masku, podvrgnuti se zaštitnim mjerama i kontroli, te je samo uz odobrenje ovlaštene osobe dozvoljen ulazak u službene prostorije Službe za poslove sa strancima. Također su istaknuli da se zaprimanje zahtjeva stranaka provodi u ograničenom režimu samo u opravdanim situacijama.

IOM je u rad pustio nadograđenu aplikaciju za prevođenje – MiTA, koja ima svrhu pomoći službenicima za upravljanje granicom u identificiranju osoba u riziku i kako bi ih uputili na medicinski pregled. Aplikacija također uključuje pitanja u vezi sa osnovnim simptomima migranata, povijesti nedavnih putovanja i o suputnicima tijekom putovanja.

Ovaj tekst je nastao tokom kampanje BIRN-a BiH za izvještavanje studenata novinarstva i mladih novinara o pandemiji koronavirusa.

Kristina Gadže