Vijest

Niske kazne za ratno seksualno nasilje tema edukacije sudija i tužilaca

20. Maja 2020.11:50
Blage i nedosljedne kazne jedan su od najvećih problema koji se ističu kod izricanja kazni počiniteljima ratnog seksualnog zlostavljanja, zbog čega je održana edukacija za sudije i tužioce u organizaciji TRIAL Internationala u BiH.

Učesnici tokom edukacije za odmjeravanje kazni za ratno seksualno nasilje. Izvor: TRIAL International u BiH 

Kako se navodi u saopćenju međunarodne nevladine organizacije TRIAL, na “problem niskih i nedosljednih kazni koje se izriču za ratno seksualno nasilje u Bosni i Hercegovini ukazala su brojna tijela i organizacije, poput Komiteta protiv torture, Vijeća Evrope, Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) i Amnesty Internationala, koji su isticali prijeko potrebnu reformu u ovom smislu”.

“Kroz višegodišnji rad TRIAL Internationala u BiH s preživjelima ratnog seksualnog nasilja i praćenju ovih predmeta pred sudovima u BiH, primijećeno je da su kazne koje sudovi u BiH izriču počiniteljima ovih krivičnih djela preblage s obzirom na zakonom propisani raspon, kao i da su nedosljedne u pogledu ocjene olakšavajućih i otežavajućih okolnosti”, rekla je Lamija Tiro, pravna savjetnica ove organizacije.

Žrtve seksualnog nasilja se i dalje suočavaju sa značajnim problemima u pristupu pravosudnom sistemu, navodi se u saopćenju, uz pojašnjenje kako su neki od tih problema strah od sveprisutne stigme, psihološki problemi zbog nezaliječene traume, nedostatak informacija o tome kako da se kreću kroz pravni proces i nedostatak sredstava da plate pravnu pomoć. To su razlozi koji preživjele odvraćaju od prijave zločina, a onda, kada ih prijave, “izrečene kazne često su razočaravajuće i ne odražavaju dubinu patnji koje su preživjele”.

Lazarela Porić, sutkinja Kantonalnog suda u Novom Travniku, kazala je kako je za dolazak do pravedne i pravične kazne potrebno znanje koje se mora kombinovati sa iskustvom, koje se može steći i na ovakvim radionicama.

“Da bi se u konačnom došlo do pravedne i pravične kazne, neophodno je cijeniti sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, a takva procjena zahtijeva stručnost i znanje koje u sebi sadrži niz specifičnosti, što je slučaj kod ovih kaznenih djela”, rekla je Porić.

Nikolina Bajić, stručna saradnica Okružnog suda Banja Luka, kazala je kako je tema ratnog seksualnog nasilja značajna u više aspekata – posmatrano iz perspektive žrtve i perspektive otkrivanja i kažnjavanja krivičnih djela, te da odmjeravanje kazne, kao podsegment, “manifestuje jednu od zadnjih karika u lancu zaštite žrtava, te ostvarenja same svrhe kažnjavanja”.

“Vjerujem da je pravilno razumijevanje prava optuženih i oštećenih – kao što je pravo na obrazloženu sudsku odluku, pravo na pravično suđenje, pravo na žalbu, a što su sve prava koja su danas eksplicitno i implicitno naglašena, put ka pravilnom presuđenju”, rekla je Bajić, uz pojašnjenje “kako su edukacije poput ove značajne za senzibilizaciju svih činilaca koji djeluju u ovom polju”.

Edukaciju “Odmjeravanje kazni za ratno seksualno nasilje u krivičnim postupcima u BiH” TRIAL je organizovao u saradnji s Centrom za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH i Centrom za edukaciju sudija i javnih tužilaca Republike Srpske.

Organizacija TRIAL je prije tri godine u analizi “Kažnjavanje ratnog seksualnog nasilja – Smjernice za suzbijanje nedosljednosti u odmjeravanju kazni” prikazala kako je u periodu od 2012. do 2017. prosječna kazna zatvora bila 4,77 godina, što je ispod zakonom propisanog minimuma. Prosječna dužina kazne za seksualno nasilje kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva iznosila je 7,3 godine, a kao zločin protiv čovječnosti 13,5 godina, navedeno je u ovoj analizi.

Analiza je rađena na osnovu 92 presude donesene na državnom i entitetskom nivou u predmetima koji su uključivali ratno seksualno nasilje, te se navodi kako “puki udio presuda u kojima je optuženima izrečena kazna ispod zakonom propisanog minimuma podriva težinu ratnog seksualnog nasilja”.

“Iako su na državnom nivou apelaciona vijeća u velikoj mjeri poništavala takve presude, što predstavlja obećavajući trend, u 12 od 21 prvostepene presude na entitetskom nivou u kojima se pojavljuje i ratno seksualno nasilje, odnosno u više od pola takvih presuda, izrečene su kazne koje su ispod zakonski propisanog minimuma, a nijedna presuda nije po ovom osnovu poništena na žalbenom nivou”, navedeno je.

Nermina Kuloglija