Odlukom Ustavnog suda o zabrani kretanja napravljen korak u zaštiti ljudskih prava

Advokatica Nina Kisić, koja je zastupala apelanticu Lejlu Dragnić, čija apelacija je danas usvojena, smatra da je Ustavni sud napravio veliki korak u zaštiti pravne države.

“Predmetne naredbe morat će biti usklađene sa standardima ljudskih prava, iz čega neminovno proizlazi da one neće moći ostati na snazi u trenutnom tekstu”, navela je Kisić za BIRN BiH.

Ustavni Sud Bosne i Hercegovine danas je donio odluku po kojoj zabrana kretanja za mlađe od 18 i starije od 65 godina krši pravo na slobodu kretanja Ustava BiH, ali nije poništio ovu odluku Federalnog štaba civilne zaštite.

“Naloženo je Vladi Federacije BiH i Federalnom štabu Civilne zaštite da, u roku od pet dana od dana prijema ove odluke, usklade Naredbu Federalnog štaba Civilne zaštite od 27. marta 2020. godine sa standardima Ustava Bosne i Hercegovine i Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju. Dalje je naloženo Vladi FBiH i Federalnom štabu Civilne zaštite da u narednom roku od tri dana obavijeste Ustavni sud o provođenju naloga iz ove odluke”, stoji u odluci Ustavnog suda, navodi se u saopćenju.

Prema odluci Suda, apelacije su odbijene u dijelu zahtjeva da se ukine Naredba Federalnog štaba Civilne zaštite od 27. marta 2020. godine.

Federalni krizni štab je 20. marta donio naredbu o zabrani kretanja osoba mlađih od 18 i starijih od 65 godina, a koja je produžena 27. marta i trajat će, prema naredbi, do daljnjeg.

Početkom aprila ove godine Damir Arnaut, zastupnik Naše stranke u Parlamentu BiH, zajedno s još deset kolega, najavio je pokretanje ocjene ustavnosti i osporavanje mjera kretanja pred Ustavnim sudom BiH.

Arnaut za BIRN BiH navodi da nije ulagao apelaciju jer su nakon njegove javne najave za to, mjere ublažene. Kako govori, ovo su individualne apelacije, te nisu ocjena ustavnosti koju je on ranije najavljivao. On kaže da su njegove ranije izjave i odluka Ustavnog suda “u suštini potpuno identične”.

“Dakle, da su prekršena ljudska prava jer nema proporcionalnosti između cilja koji se želi postići i naložene mjere. Nisu razmatrane blaže mjere kojima se može postići cilj”, ističe Arnaut.

Prema njegovim riječima, mjere u kriznoj situaciji su očekivane, ali je problem kada one nisu proporcionalne i nisu dizajnirane na način da se na najblaži mogući način postigne željeni cilj.

“Prema tome, u situaciji u kojoj jesmo sa koronavirusom, nema nikakve dileme da su neke restriktivne mjere neophodne.

Problem je bio što su ove mjere bile prerestriktivne i Ustavni sud je upravo to i odlučio”, kaže Arnaut.

Advokatica Senka Nožica za Oslobođenje je ranije kazala da smatra da su mjere, ma koliko one bile nepopularne, u interesu javnog zdravlja neophodne i da su srazmjerne mogućnosti države da pruži kvalitetnu zdravstvenu zaštitu građanima.

“Da sam sudija Ustavnog suda, ja bih odbila takvu apelaciju, iako sam ja ta ‘pogođena kategorija’”, rekla je Nožica za Oslobođenje.

Načelnik Federalnog štaba Civilne zaštite Fahrudin Solak kazao je za N1 kako će Federalni štab ispoštovati sve naredbe Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

“Federalni štab će ispoštovati sve preporuke, odnosno sve odluke Ustavnog suda i ne vidim razloga da se to ne ispoštuje”, rekao je Solak za N1 i dodao da će izmijeniti naredbu po uputi Ustavnog suda.

Federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić izjavio je za Avaz da se odluka Ustavnog suda mora provesti.

“Držim se svoje struke i naredbi koje su izdate od Federalnog štaba civilne zaštite. Nisam pravni ekspert da bih mogao prokomentirati odluku Ustavnog suda. Međutim, ako je Ustavni sud tako odlučio, treba se toga držati”, rekao je Mandić.

Ustavni sud BiH zaključio je da je prekršeno pravo apelanata na slobodu kretanja zato što ne postoji proporcionalnost, odnosno pravična ravnoteža između mjera naloženih osporenom Naredbom i javnog interesa zaštite javnog zdravlja.

Kako je navedeno u objavljenoj odluci, prethodno nije razmotrena i obrazložena nemogućnost nalaganja blažih mjera, da nametnute mjere nisu striktno vremenski ograničene, niti je utvrđena obaveza Federalnog štaba da te mjere redovno preispituje i produži samo ako je to “neophodno u demokratskom društvu”.

Zaključeno je da je neosnovan dio apelacije u kojem se zahtijeva ukidanje Naredbe, zato što bi takvim ukidanjem mogle nastati negativne posljedice prije nego što nadležni organi dobiju priliku razmotriti osporene mjere u skladu s ovom Odlukom.