Članak

Intervju – Tijana Cvjetićanin: Društvene mreže kao “igralište” za širenje dezinformacija o pandemiji

7. Aprila 2020.09:19
Pandemija koronavirusa dodatno je omogućila širenje dezinformacija i propagande, navodi se u novim izvještajima Evropske unije (EU), dok Tijana Cvjetićanin, koordinatorica istraživanja organizacije "Zašto ne" i članica tima ove organizacije za provjeru činjenica “Raskrinkavanje” u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrđuje kako se u Bosni i Hercegovini i regionu šire narativi državne, ali i stranačke i ideološke propagande.

Kao član ekipe koja svakodnevno prati i provjerava informacije koje se pojavljuju u medijima, na društvenim mrežama, te u izjavama zvaničnika, Cvjetićanin kaže kako je u proteklih nekoliko sedmica moguće vidjeti “razne struje” dezinformacija.

“Imali smo nekoliko dezinformacija koje se uklapaju u standardne narative ruskih zvaničnika/ca i njima bliskih medija. Recimo, priča o tome da se američka vojska, navodno, iskrcava u Evropi s namjerom da ‘napadne Rusiju’, te nekoliko sličnih verzija u kojima se NATO i/ili SAD dovode u vezu s drugim teorijama zavjere o tome da je virus ‘napravljen u laboratoriji’, ‘namjerno pušten’ i slično. Ta je priča krenula s društvenih mreža, pa su je vrlo brzo preuzeli neki portali koji i inače imaju izrazito antizapadni i proruski ugao u izvještavanju… Ali to su prenosili i mnogi drugi portali, naprosto jer je vrlo ‘klikabilno’ kad napišete da se nekakve desetine hiljada specijalaca iskrcavaju i koriste pandemiju da izvrše invaziju na Evropu”, kaže Cvjetićanin.

Tijana Cvjetićanin. Izvor: Point Conference

Evropska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) tokom marta je u svojoj analizi “Dezinformacija o koronavirusu – kratka procjena informacijskog okoliša” navela kako su na Zapadnom Balkanu posebno primjetne teorije zavjere koje sugeriraju da je virus biološko oružje Sjedinjenih Američkih Država (SAD), te da EU “okreće leđa” Zapadnom Balkanu.

Cvjetićanin navodi kako se “Raskrinkavanje” sretalo sa primjerima dezinformativnih narativa koji dolaze od ruskih državnih medija, kao što su RT ili Sputnik, navodeći pritom netačnu tvrdnju da je EU zabranila let aviona koji je nosio humanitarnu pomoć iz Rusije.

Prema analizi “Raskrinkavanja”, 19 lokalnih medija prenijelo je ovu vijest koja se poklapa s pojavom lažne vijesti o tome da je Poljska zabranila ruskim avionima da koriste njen zračni prostor na putu ka Italiji, koju je objavio Sputnik.

StratComov portal za borbu protiv dezinformacija EUvsDisinfo je dosad zabilježio više od 200 dezinformacija u vezi s koronavirusom, od kojih je, kako navode u svom izvještaju, više od 150 zabilježenih iz prokremaljskih izvora.

“Imamo i primjere kad dezinformativni narativi dolaze baš od ruskih državnih medija, kao što su RT ili Sputnik – uključujući i njegovu regionalnu ispostavu u Srbiji – recimo, o tome kako je Italija ‘odbacila EU’ i okrenula se Rusiji i Kini, jer je samo od te dvije države dobila pomoć tokom epidemije. Ili se prenose dezinformacije koje su inicijalno plasirane od strane ruskih političkih figura, što je bio slučaj s netačnom tvrdnjom da je Evropska unija zabranila let aviona koji je nosio humanitarnu pomoć iz Rusije. Tu se već može govoriti o propagandi”, kaže Cvjetićanin.

Ona objašnjava da “Rusija nije jedina država iz koje takve priče dolaze”.

“Trenutno imamo čitav ‘pokret’ na internetu koji pod hashtagom #FilmYourHospital (‘Snimi svoju bolnicu’) širi teorije zavjere o tome da pandemija COVID-19 ne postoji. Širenje te priče su započele osobe iz medijskih i političkih uporišta desničarskih/konzervativnih krugova u SAD-u (Fox News i Republikanska stranka), smještajući je u kontekst lokalne politike i tvrdnji da je sve ‘inscenirala’ Demokratska stranka da bi sabotirala Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u toj državi. Varijante te priče, baš kao i onih iz Rusije, trenutno se šire i po našem govornom području. Tako da se srećemo i s državnom, ali i sa stranačkom i ideološkom propagandom, koje, nažalost, u te svrhe koriste čak i jednu ovakvu tragediju globalnih razmjera”, kaže ona.

 

BIRN BiH je prije nekoliko dana, u svojoj analizi o dezinformacijama koje se šire u BiH, naveo dva primjera prokremaljskih dezinformacija. Jedan od njih je video “Epidemija koje nikada nije bilo”, koji je napravila njemačka ispostava RT televizije, koji je u tom trenutku bio prenesen više od 14.000 puta.

U tom videu, doktor iz privatne prakse Claus Köhnlein iz Njemačke objašnjava kako je najmanje svaki drugi oboljeli u Italiji lažno dijagnosticiran, navodeći kako su mnogi preminuli zbog pogrešnog liječenja. Njegove izjave u potpunoj su suprotnosti sa zvaničnim stavovima njemačkih i italijanskih vlasti, Evropske unije i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Kako za BIRN BiH kaže Cvjetićanin, intervjui sa stvarnim ekspertima su trenutno jako korisni i potrebni, te je na medijima velika odgovornost da izaberu sagovornike koji imaju i naučno znanje, a i vještine komuniciranja koje su dorasle vrlo ozbiljnoj i opasnoj situaciji u kojoj se nalazimo.

“Problem je kada se kao eksperti/ce intervjuišu ljudi koji to nisu, kada umjesto epidemiologa o pandemiji govore razni pseudonaučnici, pa čak osobe iz struke koje nisu specijalizirane za tu oblast nekada znaju napraviti više štete nego koristi. Imamo takvih primjera i u BiH i u regiji”, kaže Cvjetićanin navodeći kako se razni nadriljekari i šarlatani nimalo ne libe “stati pred kameru”.

Video njemačkog RT-a preveden je i prenesen preko društvenih mreža, što je, kako kaže Cvjetićanin, najčešći način širenja dezinformacija. Od početka pandemije do danas, kaže Cvjetićanin, razvijene su brojne teorije zavjere i pogrešne informacije o koronavirusu – od toga da je biološko oružje i da je napravljen kako bi farmaceutska industrija prodavala vakcine, do onih koje negiraju postojanje pandemije.

Nije rijetkost da isti izvori propagiraju različite teorije, kaže ona.

Cvjetićanin pojašnjava kako priče o tome da je “sve prevara” postaju sve popularnije, te da preuzimaju primat u odnosu na one koje govore o “laboratorijskom porijeklu virusa”, te da se priče o raznim lijekovima dijele i stotinama hiljada puta na društvenim mrežama i chat aplikacijama.

“Sada imamo situaciju u kojoj su ljudi suočeni s nečim što je nepoznato i zastrašujuće, a zatvoreni su u kućama i provode još više vremena nego obično pred svojim ekranima. Pustite u takvo okruženje jednu dezinformaciju koja daje lažnu nadu da postoji neko brzo i lako rješenje da se odbrani od te prijetnje – recimo, da se virus može ‘ubiti’ bijelim lukom, limunom ili toplom vodom – i ona će se umnožiti i proširiti brzinom svjetlosti.
Evo vam samo jedan primjer – video u kom nepoznata osoba, netačno, tvrdi da se u Rusiji već godinama prodaje ‘lijek protiv korone’, za koji ne znamo ko ga je prvi podigao na internet. S jednog profila je podijeljen 22.000 puta prije nego što ga je Facebook uklonio s tog jednog profila. Podignut je i na dva YouTube kanala, odakle je podijeljen još 20.000 puta. To su brojevi kakve inače rijetko viđamo čak i kod ‘najviralnijih’ lažnih vijesti, a sada se sve to izdešava za samo nekoliko dana”, kaže Cvjetićanin.

Tijana Cvjetićanin. Izvor: Point Conference

Ona objašnjava da je “Facebook glavno ‘igralište’ svih, od teoretičara zavjere koji poriču da virus uopšte postoji, do ljudi koji – često iz najbolje namjere – dijele opasne i netačne savjete o tome kako se zaštititi ili izliječiti od COVID-19, dok je drugi najznačajniji kanal prenosa dezinformacija Viber, koji koristi starija populacija”.

Cvjetićanin navodi kako stranice koje promoviraju antivakcinaciju predstavljaju posebnu opasnost u vrijeme pandemije budući da su to grupe koje su veoma uspješne u reklamiranju “dezinformacijskog proizvoda” koji imaju.

“Imaju hiljade i hiljade pregleda i lajkova, a ono što se pojavljuje na tim grupama i širi dalje jeste apsolutni nonsens. Svaka stvar koju objave besmislena je i opasna jer je čitava priča ukorijenjena u tome da postoji nekakva svjetska zavjera u kojoj nas lažu svi, od vlada do farmaceutskih kompanija, s namjerom da smanje broj ljudi na planeti, da nam ugrade neke čipove i slične paranoidne ideje koje se šire”, pojašnjava.

Cvjetićanin kaže kako društvene mreže nisu jedina platforma za širenje dezinformacija, te kako se “u mnogim medijima objavljuju neprovjerene, polovične, ili potpuno netačne informacije”, te da je “sada i više nego ranije važno sve relevantne informacije provjeravati iz više kredibilnih izvora”.

Medicinski savjeti, naročito u vrijeme pandemije, ne dobijaju se na Facebooku i Viberu, takve savjete nepouzdanog ili nepoznatog porijekla ne treba dijeliti i umnožavati i treba se voditi isključivo preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i nadležnih institucija, kaže ona i dodaje kako uvođenje kažnjavanja za one koji šire dezinformacije i time izazivaju paniku nije dobra mjera jer je upitno kako će se u praksi primjenjivati.

“Vidjeli smo već u regionu slučaj da je novinarka uhapšena, privedena u policiju zbog izvještavanja o tome da je loše stanje u lokalnoj bolnici, da nemaju adekvatan odgovor na širenje zaraze, da je osoblje ugroženo… To nije ni širenje panike, ni širenje dezinformacija, to je novinarski posao koji se ne smije kažnjavati, a bio je kažnjen u Srbiji”, pojašnjava Cvjetićanin.

Prema njenom mišljenju, potrebno je raditi na zaustavljanju širenja dezinformacija, ali nije sigurna da je to moguće postići policijskim mjerama. Kako kaže, potrebno je zaustaviti dezinformaciju, ali i ponuditi kvalitetnu informaciju jer “ako se ta dva procesa ne dešavaju paralelno, učinci su jako upitni”.