Članak

Mladićevu smrt vjerovatno je izmislio navodni novinar o čijem identitetu nema dovoljno informacija

11. Februara 2020.16:15

Lažna vijest o smrti Ratka Mladića povlačena je danas sa internet portala gotovo podjednako brzo kao što je bez prethodne provjere objavljivana s lažnog Twitter profila ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, na kome je nakon toga postavljeno kako je vijest kreirao novinar Tommaso De Benedetti, iako niti za ovu informaciju ne postoji potvrda.

Iz Haškog tribunala i kabineta ministrice Bisere Turković ubrzo su stigli demantiji ove vijesti, koja je već bila na početnim stranicama desetina medija.

Osoba koja se stranim medijima predstavljala kao italijanski novinar Tommaso De Benedetti već je poznata po pravljenju lažnih profila poznatih osoba i objavljivanju lažnih vijesti o smrti.

U tekstu objavljenom 2012. godine u britanskom The Guardianu navodi se kako je De Benedetti za njih izjavio kako je “Twitter dobar za smrti”. U ovom tekstu, jednom od rijetkih koji se čini vjerodostojnim jer novinari tvrde da su De Benedettija sreli i slikali, navodi se kako je ovo prvi njegov razgovor za medije, navod koji se često može vidjeti u stranim medijima kada pišu o ovoj osobi.

Njegov navodni cilj jeste da pokaže kako je lako koristiti društvene medije kao izvor za novinare i prenošenje vijesti bez provjere.

The Guradian ga opisuje ga učitelja koji se predstavlja kao “normalna osoba”. On je putem Twittera do sada pravio lažne profile afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija, španskog ministra, ali i sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

Za The Guardian je rekao kako su “društvene mrže najnevjerodostojniji izvor informacija u svijetu, ali da mu mediji vjeruju zbog njegove brzine”. Britanski medij navodi kako je De Benedetti ranije uspijevao da prevari italijanske novine da objave lažne intervjue s piscima poput Arthura Millera ili Philipa Rotha.

“Njegova igra je otkrivena kada je novinar pitao Rotha 2010. godine o kritikama koje je iznio na račun Baracka Obame u italijanskim novinama Libero. Pisac je negirao da je dao takav intervju”, pisao je The Guardian.

U ovom tekstu se navodi kako je De Benedetti negirao da jednostavne prevare radi zbog novca i da je rekao kako želi pokazati koliko su “mediji u Italiji slabi”. Nakon što je otkriven u printanim medijima, on se okrenuo internetu, navodi britanski The Guardian i spominje primjere kada je International Herald Tribuneu poslao e-mail u kome je kritikovao rat u Libiji a gdje se potpisao kao Umberto Eco. Kasnije im je navodno otkrio da se radi o prevari.

De Benedetti je ranije putem Twittera objavljivao lažne smrti pape Benedikta, Fidela Castra i Pedra Almodovara.

Judith Thurman, jedna od prvih koji su ukazivali na lažne intervjue, u svom članku za The New Yorker iz 2010. godine piše kako je De Benedetti [dio medija ovo prezime piše spojeno (Debenedetti), a dio odvojeno (De Benedetti)] želio da bude priznati novinar koji izvještava o kulturi, ali da kao freelance novinar nije mogao da objavi svoje radove, pa se okrenuo fikciji.

Thurman u svom članku navodi kako su urednici lokalnih novina u Italiji prihvatali njegove lažne intervjue bez dodatne provjere i da o tome nisu ni brinuli.

Ova autorka navodi kako je De Benedetti znao da će ozbiljni italijanski mediji provjeriti njegove priče pa im nije ni pokušavao ponudi svoje lažne izvještaje, ali da je pronalazio svoj put do objave u konzervativnim medijima, posebno ako se u intervjuima osjeti “desničarski ugao”.

Za De Benedettija je objavljivanje lažnih vijesti postalo igra, “komična i tragična u isto vrijeme”, navodi Thurman u svom članku.

“Volio bih biti italijanski šampion laži”, navodno je izjavio De Benedetti.

Jedini Twitter nalog koji nosi ime Tommaso De Benedetti nije aktivan od 2012. godine. U tweetu na lažnom profilu Bisere Turković navodi se da on stoji iza ove lažne objave, ali još uvijek nigdje nije zvanično potvrđeno ko zaista stoji iza pravljenja lažnog profila i vijesti. Na internetu postoji samo jedna fotografija navodnog De Benedettija. Twitter profilima koje kreira nije moguće poslati privatnu poruku niti upit.

 

    Semir Mujkić