Vještakinja Radojka Golijanin je navela da je, po naredbi Državnog suda, uradila nalaz i mišljenje na osnovu prethodne medicinske dokumentacije i novog nalaza koji je urađen u novembru prošle godine na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA) u Beogradu.
Istakla je da je kod optuženog Milana Ninkovića i dalje prisutna stalna tegoba i bolovi koji nastaju zbog nedovoljne prokrvljenosti krvnih sudova. Nalazima je, kako je rekla, konstatovano da je Ninković psihofizički ograničeno sposoban.
“Optuženi je sposoban dva sata dnevno pratiti suđenje, sa pauzama”, rekla je Golijanin, dodavši da optuženi mora biti pod kontrolom kardiologa i interniste, koji bi, u slučaju eventualnog pogoršanja zdravlja, mogli reagovati određenom terapijom.
Navela je da sada postoji veći dijapazon nalaza s VMA-e u kojima je navedeno da nije došlo do napredovanja začepljenja krvnih sudova. Dodala je da je ostavljen period za narednu godinu da se prati njegovo stanje.
Tužilac Džermin Pašić je kazao da na medicinsku dokumentaciju koja dolazi iz druge države stavlja prigovor, smatrajući da se ne može provjeriti njena autentičnost.
On je predložio da se predmet “Ninković” spoji s drugim predmetom, od kojeg je, zbog zdravstvenog stanja optuženog, nakon više mjeseci odlaganja i vještačenja u julu 2019. odvojen u odnosu na Borislava Paravca, Andriju Bjeloševića i Milana Savića.
Odbrana je odbila ovaj prijedlog smatrajući da nema pravne argumentacije za to, kao i da će drugi predmet trajati dosta duže.
“Ja nisam sposoban za spajanje predmeta, ni fizički ni psihički. Ako biste vi prihvatili to a meni se nešto desi, onda biste vi odgovarali za eventualne posljedice. (…) Ako biste spojili to, za mog života taj predmet se neće završiti, a Paravac je još stariji od mene. Imam kardiologa kojeg ću voditi sa sobom i biće tu blizu mene”, rekao je optuženi Ninković.
Optužnica tereti Ninkovića da je, u svojstvu člana Kriznog štaba Srpske opštine Doboj, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu u periodu od maja 1992. do kraja 1993., progonom civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva – ubistvima, zatvaranjem i drugim nečovječnim djelima.
Paravcu, Bjeloševiću i Saviću na teret se stavlja da su u periodu od početka maja 1992. do kraja 1993. godine učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu usmjerenom protiv civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva na području Doboja – ubistvima, zatvaranjem i drugim nečovječnim djelima. Paravac je, prema optužnici, bio predsjednik Kriznog štaba Srpske opštine Doboj, Bjelošević načelnik dobojskog CSB-a, a Savić njegov zamjenik.
Sud BiH će o ovom prijedlogu naknadno donijeti odluku.
